Prema Popisu stanovništva iz 2021. 22,45% stanovnika RH u dobi je od 65 i više godina, a prema statistikama više nego svaka druga starija osoba koja živi sama u riziku je od siromaštva. U porastu je i obiteljsko nasilje prema starijima, velike su liste čekanja za domove za starije te se bilježe sve brojnije pritužbe na sklopljene ugovore o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju.
Izvješće o stanju ljudskih prava pučke pravobraniteljice, posebno poglavlje o pravima starijih osoba, bilo je tema emisije Argumenti Hrvatskoga katoličkog radija u kojoj su sudjelovale predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske i predsjednica Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe Višnja Fortuna, zamjenica pučke pravobraniteljice Tatjana Vlašić i odvjetnica Marta Šimrak Lukavski.
Inflacija utječe na kvalitetu osoba starije životne dobi
Izvješće se, ističe Vlašić, temelji na pritužbama dobivenima od samih građana – osoba starije životne dobi ili članova njihovih obitelji, podataka prikupljenih od nadležnih ustanova, ali i podataka koje dostavljaju akademska zajednica, sindikati i organizacije civilnoga društva. Godišnja analiza pokazuje da su starije osobe na udaru povećanih troškova života i visoke inflacije, što utječe na njihovu kvalitetu života koja graniči sa siromaštvom, ili su u siromaštvu.
Tu je i problem dostupnosti dugotrajne skrbi posebno u iznenadnim situacijama, porast obiteljskog nasilja, zlouporaba ugovora o doživotnim i dosmrtnim uzdržavanjima te diskriminacija starijih osoba – sami stereotipi koji postoje u društvu u odnosu na starije osobe.
Vlašić je dodala i da je nedovoljan broj domova za starije osobe.
„Velike su liste čekanja, a privatni domovi su skupi i ljudi si ih ne mogu priuštiti. Zakonom o socijalnoj skrbi predviđena je transformacija obiteljskih domova, a tu je i problem adekvatnog smještaja za dementne osobe, osobe s Alzheimerom, invalidne osobe. Sve je veći izazov i po pitanju ljudi koji će raditi u domovima”, kazala je Vlašić naglašavajući da je važno na vrijeme početi razmišljati o svojim potrebama.
U osvrtu na pitanje nemogućnosti smještaja starijih osoba u domove, istaknula je da je rješenje u razvoju izvaninstitucijskih oblika skrbi u Zagrebu, ali da rade na tome da se to razvije i u ostalim dijelovima Hrvatske.
Siromaštvo starijih sugrađana
Uz prosječnu mirovinu od 388 eura, koju prima oko 700 000 umirovljenika, položaj umirovljenika je težak, istaknula je Fortuna te dodala da su posebno na udaru zbog galopirajuće inflacije i rasta cijena hrane i lijekova. Komentirajući pakete pomoći koje je Vlada RH donijela umirovljenicima, kazala je da je svaki dodatak dobilo više od 700 000 umirovljenika, ali da bi puno više značilo povećanje mirovina. Prijašnje okolnosti kada su radnici mlađi išli u mirovinu, ratno stanje, nestajanje firmi čiji su radnici po sili zakona trebali ići u mirovinu, doveli su do velikog broja umirovljenika.
>2. Svjetski dan djedova, baka i starijih osoba: Evo prigodne molitve
Fortuna je istaknula da se slaže sa zapošljavanjem umirovljenika, onih koji su radno sposobni, ali nije za to da se donosi neki okvir za godine do kojih bi netko trebao raditi.
„Obiteljske mirovine su povećane, ispravljene su neke nepravilnosti, došlo je i do usklađivanja zdravstvenog osiguranja, ove i prošle godine usklađivanje mirovina puno je veće nego inače, ali to je kap u moru. Mi ne odustajemo i uvijek nešto tražimo. Svi koji kod nas dođu po pomoć usmjeravamo ih gdje istu mogu dobiti. Besplatna pravna pomoć umirovljenicima u Zagrebu pružaju sindikat umirovljenika i studenti na Pravnom fakultetu. I ostale županije pružaju svojim umirovljenicima pomoć”, kaže Fortuna.
Problematični ugovori o uzdržavanju
Šimrak Lukavski pojasnila je da se ugovori o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju razlikuju po pitanju uživanja imovine osobe koja se uzdržava. Kod ugovora o doživotnom uzdržavanju u posjed imovine se stupa nakon smrti uzdržavane osobe, a kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju u trenutku potpisivanja ugovora.
„Navedene ugovore nisu ovlašteni sklapati pravne osobe koje se bave djelatnošću socijalne skrbi, niti zaposlenici ustanova socijalne skrbi s korisnicima usluga. Takvi ugovori, koje su međusobno sklopile naprijed navedene osobe, su ništetni. Ugovori se ovjeravaju na sudu ili kod javnog bilježnika i pritom se ne ugovara samo potpis, nego i tekst ugovora. Kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju potrebno je paziti da se ugovori klauzula doživotnog stanovanja koja bi bila osiguranje u slučaju ako davatelj uzdržavanja proda imovinu ili je dadne nekom trećem u posjed. Može se ugovoriti klauzula tereta na nekretninu koja obvezuje vlasnika”, objašnjava.
Šimrak Lukavski kazala je da u slučaju smrti osoba koje su sklopile ugovor njihovi nasljednici nisu dužni preuzeti obveze iz ugovora. Ako dođe do potrebe raskidanja ugovora, za starije osobe je nepovoljna dugotrajnost parničnog postupka.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/HKM
