Predstavnici Europskog parlamenta i država članica EU nakon višegodišnjih pregovora postigli su kompromis o zajedničkoj politici azila, ali ostaje vidjeti kako će se on odraziti u stvarnosti.
Među najvažnije nove mjere spada postupak traženja i odobravanja azila u prihvatnim centrima na vanjskim granicama Unije.
Dok protagonisti slave, tvrdeći kako je ovo povijesni dan za Europu, protivnici s ljevice govore o tužnom danu, a Mađarska najavljuje otpor sporazumu, koji predviđa raspoređivanje do 30.000 migranata godišnje u članicama EU.
“EU je postigla sporazum koji predstavlja putokaz reguliranja migracija i azila”, napisala je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola na platformi X.
Istu je vijest objavila španjolska vlada, koja trenutačno predsjeda Europskom unijom.
S druge strane, Mađarska je “najoštrije” osudila dogovor. “Nećemo dopustiti da itko uđe protiv naše volje”, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.
No unatoč tome što predstavnici Unije kompromis smatraju velikom viješću, nakon dogovora ostaju još brojna otvorena pitanja.
Dogovor vezan samo za azil, ali ne i za ukupno pitanje migracija
Kao prvo, za razliku od tvrdnje Metsole, sporazumom nisu obuhvaćena sva pitanja migracija, nego samo azila, čime se utječe uglavnom na procese ilegalnih migracija.
20th December 2023 will go down in history.
The day the EU reached a landmark agreement on a new set of rules to manage migration and asylum.
Tekst se nastavlja ispod oglasaEurope has once again defied the odds.
I’m very proud that with the Migration & Asylum Pact, we have delivered and provided solutions. pic.twitter.com/Ic2AXYeKqN
— Roberta Metsola (@EP_President) December 20, 2023
Nadalje, ovaj je sporazum posljednji u nizu “konačnih” koji su postizani u posljednjih nekoliko godina.
Ako se sporazum međutim pokaže održivim, on bi mogao unijeti reda u kaotični europski sustav azila i znatno pooštriti praksu.
Sporazum moraju odobriti Europski parlament i države članice, što se smatra formalnošću.
Europska komisija, države članice i Europski parlament posljednjih su mjeseci grozničavo pregovarali ne bi li došli do zajedničkog rješenja azila, izloženi nekontroliranom priljevu migranata i unutarnjim pritiscima.
Žurba uoči europskih izbora
Španjolska je htjela po svaku cijenu ponuditi rješenje koje bi mogla prikazati kao uspjeh svoga predsjedanja Unijom, a približavanje izbora za Europski parlament stvara dodatni pritisak budući su migracije snažan argument u predizbornoj kampanji.
Ukratko, dominantne političke snage u EU pribojavaju se da bi na pitanju migracija mogle izgubiti izbore, pa zaoštravanje politike prema migrantima vide kao cijenu koju su spremni platiti kako bi ostale na vlasti.
U ovom trenutku, sve su naznake da će sustav azila u EU doživjeti korjenite promjene, iako se još ne da nazrijeti hoće li taj novi sustav zaista zaživjeti u praksi.
Migration is a European challenge that requires European solutions.
The Pact on Migration and Asylum agreed today by @Europarl_EN and @EUCouncil will ensure that there is an effective European response to this challenge – covering five key proposals ↓
— European Commission (@EU_Commission) December 20, 2023
Dogovor predviđa snažna pooštrenja dosadašnjih mjera kako bi se obuzdalo ilegalno useljavanje.
U 2023. pojačao se priljev ilegalnih migranata
Broj zabilježenih ilegalnih ulazaka u EU u prvih šest mjeseci 2023. iznosio je 176.000, što je najveći broj od prve polovice 2016. godine, objavila je europska agencija za zaštitu granica Frontex.
Isti izvor napominje da se broj ilegalnih ulazaka u EU ove godine povećao za 13 posto.
Najveći broj ilegalnih imigranata pristiže sredozemnom rutom, koja je i nadalje glavni imigracijski pravac s više od polovice svih ilegalnih ulazaka. Broj ilegalnih ulazaka na toj ruti povećao se za čak 115 posto.
U srpnju je otkriveno gotovo 42.700 ilegalnih prelazaka na vanjskim granicama Unije, što je povećanje za 19 posto na godišnjoj razini i najviše od srpnja 2016. godine.
BREAKING:
The EU has reached a political agreement on the Pact on Migration and Asylum.
It will introduce permanent and mandatory migrant relocation quotas for all EU states (except Denmark)
The plan is to adopt it as law before the EU election in June pic.twitter.com/GiEETcriTe
— Visegrád 24 (@visegrad24) December 20, 2023
I Hrvatska izložena migrantskom valu, ali migranti najčešće idu dalje
Hrvatska je policija od početka godine za prvih 10 mjeseci evidentirala 62.452 postupanja vezano za nezakonite prelaske granice. Ta je brojka za 73,2 posto veća od istog razdoblja prošle godine kada je evidentirano 36.059 postupanja.
Hrvatska je u deset mjeseci 2023. zabilježila 60.440 izraženih namjera za traženje azila, što je gotovo pet puta više nego u cijeloj prošloj godini (2022. – 12.872).
Gotovo sve osobe (oko 97 posto) koje iskažu namjeru ili čak i podnesu zahtjev za međunarodnom zaštitom se ne zadržavaju na području Republike Hrvatske već pokušavaju nezakonito otputovati u neku od zemalja zapadne Europe čime zloupotrebljavaju sustav azila.
Države na zapadno-balkanskoj ruti nemaju dovoljno kapaciteta da bi mogle učinkovito upravljati migracijama što je vidljivo iz sve većeg pritiska na vanjske granice EU, odnosno na granice Mađarske i Hrvatske.
Jedinstveni postupak na vanjskim granicama Unije
Prema najnovijem dogovoru predstavnika EP-a i država članica, ubuduće bi tražitelji azila trebali biti podvrgnuti jedinstvenom postupku na vanjskim granicama Unije, što dosad nije bio slučaj.
⚫️ A dark day for the EU.
The Pact on Migration & Asylum just agreed, marks the death of the individual right to asylum in Europe.
This is the most significant attack on asylum & migration rights since the EU was founded.
Our full reaction to follow ?#FightFortressEurope pic.twitter.com/4SqUstjO5C
— The Left in the European Parliament (@Left_EU) December 20, 2023
Između ostaloga, predviđene su znatno strože mjere od dosadašnjih prema osobama koje pristižu iz zemalja koje se smatraju relativno sigurnima.
Svi tražitelji azila bili bi smješteni u prihvatne centre slične zatvorima, koji bi trebali biti na vanjskim granicama Unije.
Na taj bi način oni kojima je zahtjev za azil odbijen mogli biti lakše vraćeni u svoje zemlje.
Ta je odredba međutim sporna iz dva razloga. Jedan je žestoki otpor određenih političkih snaga u Uniji, poglavito lijevih stranaka, koje u tome vide kršenje ljudskih prava.
Političke i administrativne prepreke
Primjerice, nije prošao zahtjev Njemačke, na kojemu su ustrajali prvenstveno Zeleni, da se iz toga postupka izuzmu obitelji s malom djecom. Ljevica je ovaj dogovor čak nazvala crnim danom za Europu.
Druga sporna točka u odredbi o prihvatnim centrima odnosi se na njezinu učinkovitost. Pitanje je postoje li mehanizmi koji će omogućiti da se sve tražitelje azila usmjeri u njih, kao i način na koji bi oni bili vraćani.
Dogovor obuhvaća i “mehanizam solidarnosti”, po uzoru na sličan dogovor od prije nekoliko mjeseci, kada je bilo odlučeno da članice koje ne žele primati migrante, za svakog migranta koji spada u njihovu “kvotu” a ne žele ga prihvatiti plate 20 tisuća eura.
Pretpostavlja se da bi novi sustav azila preuzeo neke elemente sporazuma iz Dublina, kojim se određuju nadležnosti i obveze zemalja članica.
Sporazum iz Dublina predviđa da je za postupak azila odgovorna članica u koju je potencijalni azilant prvu stigao.
No taj sustav sadrži brojne nedostatke, primjerice često je teško utvrditi rutu kretanja migranta prije nego što je dao zahtjev za azil. Nadalje, sporna su i neka humanitarna pitanja.
Može li dogovor o azilu spriječiti priljev migranata?
Najnoviji sporazum predviđa pak pokretanje kriznog mehanizma u slučaju naglog porasta broja ilegalnih migranata. U tom slučaju, pridošlice bi se mogle dulje vremena zadržavati na vanjskim granicama.
Ako najnoviji sporazum i zaživi, što nije bio slučaj sa svima postignutim od 2016. kad se unutar Unije počelo intenzivno pregovarati o azilu, i dalje će ostati otvorena brojna pitanja vezana za migrante.
Bilo da je riječ o legalnim ili ilegalnim migrantima, glasna su upozorenja na moguće teroriste koji se među njima kriju.
Stručnjak za sigurnost Ante Letica nedavno je upozorio na veliki broj ilegalnih migranata koji su bili na ratištima kao pripadnici ISIL-a a sada se vraćaju u Europu.
No iz Njemačke i nekih drugih zemalja poznati su slučajevi osoba koje su se legalno uselile da bi se kasnije otkrilo kako je riječ o teroristima.
Za učinkovitu provedbu novog europskog sporazuma o azilu nužno je niz pretpostavki. Između ostaloga, potrebno je unaprijediti sustav registriranja i praćenja imigranata, koordinacijske mehanizme među državama članicama kao i mogućnost vraćanja odbijenih azilanata.
Loša iskustva s Tunisom
Da to nije jednostavno, pokazuje i najnoviji propali sporazum Europske unije i Tunisa o zaustavljanju ilegalnih migranata. Tunis je vratio Uniji 60 milijuna eura uplaćenih za provedbu sporazuma.
EU je obećao Tunisu novčani paket od 900 milijuna eura, međutim, pokazalo se da ni jedna ni druga strana nisu u stanju provesti ono na što su se obvezale.
Preko Tunisa prolazi najveća migrantska ruta. Prema navodima talijanskih vlasti, ove je godine u Italiju morskim putem pristiglo 75.000 migranata.
Planiranim prihvatnim centrima na vanjskim granicama teoretski bi se izbjegla potreba suradnje s trećim zemljama poput Tunisa, ali pitanje je hoće li se migranti i organizatori njihova dolaska prilagoditi tome i možda otvoriti nove rute.
Nadalje, ostaje nejasno gdje bi točno ti centri trebali biti, a posebice na koji bi se način migranti s odbijenim zahtjevom za azil trebali vraćati i kamo.
Naposlijetku, dogovor o azilu trebao bi pokrenuti čitavi složeni mehanizam zakonodavstva u državama članicama kojim bi se uskladili propisi i administrativni postupci. To je pak povezano s nizom drugih izazova, posebice zakonskih propisa koji reguliraju humanitarna pitanja, kao i političkih stajališta.
Je li Europska unija zaista spremna na taj zalogaj, ostaje otvoreno. Zasad, dojam je da je prioritet bio postići sporazum prije europskih izbora, a sama njegova provedba možda može i pričekati.
Španjolski predstavnici ionako su, objavljujući dogovor, naglasili da se on ne može provesti “preko noći”.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
