‘Europa je željna maloljetnih djevojaka, a Nigerija ima odgovarajuću ponudu’, sažima jedan bivši član nigerijske tajne organizacije Crna sjekira. Od 2016. krijumčari ljudima su u Europu doveli 16.000 žena iz Nigerije.
“Na kraju se sve vrti samo oko novca. Europa je željna zabranjenih stvari. Droge, maloljetne djevojke, sve što je zabranjeno. A Nigerija ima odgovarajuću ponudu. Sve dok se njena roba traži, Crna sjekira i sva druga tajna udruženja će i dalje biti uspješna i zarađivati mnogo novca.” (John Omoruan, bivši visokopozicionirani član Crne Sjekire)
U ulici Vulkanstraße u Duisburgu za mnoge žene njihov se san pretvorio u noćnu moru. Ovdje se nalazi jedna od najvećih njemačkih četvrti za prostituciju, piše Deutsche Welle. I tu dolazi sve više žena iz Nigerije. Najveći broj njih doveli su nigerijski krijumčari ljudi, kaže Barbara Wellner iz organizacije Solwodi koja pomaže žrtvama trgovine ljudima i prisilne prostitucije. Većina njih je živjela u teškim uvjetima, kaže Barbara Wellner i pojašnjava da je riječ o mladim ženama bez škole i bez jednog ili oba roditelja.
Te djevojke su u svojim zemljama često na meti krijumčara ljudi. One prolaze kroz razgranatu mrežu, sve dok na kraju ne završe u Njemačkoj – kod takozvanih “Madames”, odnosno svodnica. Već u Nigeriji se tim mladim ženama daje do znanja da njihov put puno košta, ali da to nije problem, jer se u Europi može dobro zaraditi.
Kako bi se izvršio dodatni pritisak što se tiče dogovora o vraćanju novca, djevojke se vode kod Juju-vračeva. Slijedi ritual tijekom kojeg se često kolju životinje i pije njihova krv. Žene onda uvjeravaju da će im članovi obitelji umrijeti ili se razboljeti ako ne vrate dug i ne poštuju dogovor. A onda su u Europi najčešće jedini način za zaradu i vraćanje dugova – bordeli.
Njemačka policija je 2018. otkrila ukupno 68 žrtava nigerijskih krijumčara ljudi, znatno više nego godinu dana ranije. One su činile 61 posto svih žrtava trgovine ljudima iz Afrike. Uhićeno je i dvostruko više osumnjičenih (41) iz Nigerije nego 2017. godine, navodi se u izvještaju Saveznog ureda za kriminalistiku (BKA).
Na međunarodnoj razini Njemačka je od 2012. godine dio EU-ovog projekta „ETUTU”. Članice EU-a u dogovoru s Nigerijom poduzimaju mjere protiv međunarodno aktivnih nigerijskih mafijaških mreža koje se bave trgovinom ljudima. Koliko je važna ta suradnja vidi se na primjeru Italije. Većina žena iz Nigerije tu prvi put kroči na teritorij Europske unije.
(…)
U posljednje tri godine preko Sredozemnog mora u Italiju je stiglo više od 20.000 nigerijskih žena, među kojima i veliki broj maloljetnica. Ujedinjeni narodi procjenjuju da je oko 80 posto njih žrtva krijumčara ljudi ili da im prijeti akutna opasnost da postanu žrtve. Za Helen Okoro je posebno zabrinjavajuće to što sve postaje još brutalnije i profesionalnije.
Na Siciliji se već govori o novoj „Nigerijskoj mafiji”. Za razliku od talijanskih mafijaških klanova, u ovom slučaju i počinitelji i žrtve dolaze iz inozemstva. Sicilijanski novinari kritiziraju talijanske vlasti da ne poduzimaju dovoljno energične mjere.
Takve optužbe odbacuje državna tužiteljica Lina Trovato. Ona kaže da se fenomen organiziranog kriminala iz Nigerije već odavno prati. Takozvana „nova mafija” iz Nigerije nije homogena organizacija, već se sastoji od mnoštva pojedinačnih tajnih saveza i kriminalnih skupina.
(…)
U međuvremenu ima više od 50 različitih tajnih saveza iz Nigerije. Među njihovim članovima su i utjecajni političari i biznismeni. O njihovim internim strukturama se malo toga zna. John Omoruan je te strukture vidio iznutra. Godinama je bio visoko pozicionirani član ‘Crne sjekire’. Napustio je to udruženje i danas se kaje zbog svojih postupaka.
Ipak, kada je riječ o trgovini ljudima on smatra da veliki dio krivice snose Europljani. Oni su ti, kaže Omoruan za DW, koji traže sve jeftinije i sve mlađe djevojke: “Na kraju se sve vrti samo oko novca. Europa je željna zabranjenih stvari. Droge, maloljetne djevojke, sve što je zabranjeno. A Nigerija ima odgovarajuću ponudu. Sve dok se njena roba traži, Crna sjekira i sva druga tajna udruženja će i dalje biti uspješna i zarađivati mnogo novca.”
Izvor: narod.hr/dw.com
