Međudržavna posvojenja sa sobom nose rizik ispravnosti cijelog procesa i mogućnost trgovine ljudima. Taj problem prepoznali su Ujedinjeni narodi i u rujnu prošle godine objavili Zajedničku izjavu o ilegalnim međudržavnim posvojenjima. Njihovu izjavu pozdravila je udruga Glasovi međudržavnih posvojenika (ICAV) koja se zalaže za prava posvojene djece u međudržavnim posvojenjima.
ICAV je započeo kao neformalna mreža ljudi 1998., a danas su registrirani subjekt i djeluju međunarodno. Cilj njihova djelovanja, kako navode, je obrazovati, podržavati, povezivati, surađivati, poticati i dati glas međudržavnim posvojenicima iz cijelog svijeta.
Borba za istinu
ICAV je zahvalio UN-u u nadi da će Izjava utjecati na države te da će vlade shvatiti kolike rizike u zaštiti ljudskih prava sa sobom nose međudržavna posvojenja. Upozorili su vlade da ne sudjeluju u međudržavnim posvojenjima jer su legalni putovi sporiji, ali sigurni. Ističu da se u svijetu vode mnoge pravne bitke upravo zbog ilegalnih međudržavnih posvojenja.
U Nizozemskoj borbu za prava posvojenika vodi brazilski posvojenik Patrick Noordoven koji je izborio pravo na odštetu zbog nezakonitog posvojenja u Nizozemskoj.
Dilani Butink također je dobila sudsko saslušanje za svoj slučaj nezakonitog posvajanja iz Šri Lanke. Noordoven i Butink vode zajedničku bitku no, slučaj je još uvijek u žalbi nizozemske države koja ima neograničena sredstva i vrijeme što naglašava neravnotežu moći i stalnu viktimizaciju s kojom se posvojenici suočavaju.
>Prof. Hlača: Zastoj u praćenju stanja ljudskih prava može dovesti do nesagledivih posljedica
Pismo nizozemskoj državi poslala je Sam van den Haak o svojem i 20 drugih posvojenika iz Šri Lanke čiji dosjei o posvojenju imaju pogreške te su uzrokovali emocionalnu štetu.
U Švedskoj, Carlos Andrés Queupán Huenchumil podnio je žalbu za promjenu svojeg imena na izvorno budući da je nezakonito usvojen iz Čilea. Skupina malijskih posvojenika u Francuskoj pokreće pravni postupak protiv agencije za posvajanje zbog uloge u njihovim nezakonitim posvojenjima.
Na Novom Zelandu, maorska posvojenica Bev Reweti pokrenula je kolektivnu tužbu protiv države jer je raseljena i posvojena iz svog maorskog whānaua, odnosno iz svoje obiteljske grupe.
Korejsko-danski međudržavni posvojenik i odvjetnik Peter Regal Möller i njegova organizacija Danish Korean Rights Group podnijeli su nešto manje od 300 slučajeva Korejskoj komisiji za istinu i pomirenje tražeći istinu o svojim identitetima koji su krivotvoreni zbog međudržavnog posvojenja. Moller je najavio sudske sporove protiv agencija Holt i KSS.
Borbe roditelja
Nisu samo posvojenici ti koji poduzimaju pravne radnje, nego i posvojitelji koji su shvatili da su prevareni. U Francuskoj su posvojitelji Véronique i Jean-Noël Piaser koji su posvojili bebu iz Šri Lanke podnijeli tužbu 2021. zbog prijevare koja je uključivala otimanje bebe njezinoj majci u Šri Lanki.
U SAD-u, posvojitelji Adam i Jessica Davis, o kojima je i portal Narod.hr pisao, uspješno su pomogli američkoj vladi da podigne optužnicu protiv agencije za posvajanje European Adoption Consultants (EAC) zbog uloge u prijevari i korupciji njihovih i mnogih drugih posvojenja.
Također u jednom slučaju u Belgiji i posvojitelji i biološki roditelji gvatemalsko-belgijske posvojenice Mariele SR Coline Fanon poduzimaju građansku akciju kao žrtve trgovine ljudima. To nije prvi slučaj da se biološki roditelji bore za svoja prava u međunarodnom posvojenju. Godine 2020. biološki otac iz Gvatemale Gustavo Tobar Farjardo izborio je na Međuameričkom sudu za ljudska prava da mu se vrate sinovi koji su posvojeni u razdvojene obitelji u Americi.
Udruga naglašava da bi ova Zajednička izjava UN-a trebala djelovati dvostruko: prvo, ide prema potvrđivanju trauma koje se proživljavaju u međudržavnim posvojenjima i potiče međudržavne posvojenike i obitelji diljem svijeta da ustanu i zahtijevaju akciju i pravnu opravdanost istina i drugo, jasno daje do znanja državama koje rizike preuzimaju ako nastave s dosadašnjom praksom međudržavnog posvajanja.
Također ističu da države trebaju biti svjesne odgovornosti prema vlastitoj djeci, tj. djeci u svojim državama. Međudržavni posvojenici odrastaju, postaju dobro obrazovani, osnaženi zapadnim mentalitetom toliko da traže da se njihova prava poštuju i da se nepravde više ne ignoriraju.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/ICAV
