Na današnji datum, 17. lipnja međunarodno se obilježava Dan dezertifikacije i suše. Generalna skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 1995. godine 17. lipnja Svjetskim danom suzbijanja dezertifikacije, a od ove godine ovaj se datum obilježava kao Dan dezertifikacije i suše. Pojam dezertifikacije razumijeva opustinjavanje, odnosno smanjenje plodnosti i degradaciju tla u nekom području koje se postupno pretvara u pustinju, a suša se razumijeva kao posljedica izostanka ili nestašice oborina. Obilježavanjem se skreće pozornost javnosti na globalni problem degradacije zemljišta i rezultate provedbe Konvencije Ujedinjenih naroda za suzbijanje dezertifikacije u zemljama pogođenim jakom sušama i/ili dezertifikacijom.
“Kako se mnoge zemlje počinju vraćati gospodarskim aktivnostima i olakšavaju mjere COVID-19, Svjetski dan dezertifikacije (opustošenja) i suše daje nam trenutak da razmislimo o tome kakav oporavak želimo vidjeti. Problemi dezertifikacije i suša postaju vodećim izazovima današnjice. Voda je naše blago, moramo je očuvati i zaštititi, a borbu protiv dezertifikacije nastaviti”, kazala dr. sc. Ljiljana Zmijanović.
Svijet se suočava s globalnim rizikom od suša
Nestašica i onečišćenje vode uslijed klimatskih promjena vodi svijet u novo stanje neravnoteže i nameće pitanja negativnih implikacija za ljudska društva. 17 zemalja, dom jedne četvrtine svjetskog stanovništva, već sada suočeno je s ekstremno visokim rizikom nedostatka vode. Problemi dezertifikacije i suša postaju vodećim izazovima današnjice.
Uz sve pozitivne doprinose ljudskog napretka, potencijalni se rizik za ljudska društva temelji na nastavku trenda globalnog zagrijavanja po predviđanjima znanstvene zajednice u budućnosti, a na osnovu kojih se kao posljedica može očekivati onemogućen pristup vodi za preko jedne milijarde ljudi ubuduće. U prilog ovog razumijevanja problema su nove objave rasta temperature od strane NASA-e, čime se samo potvrđuju znanstvena predviđanja.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
