Sivih grebenskih morskih pasa sve je manje, zbog ljudi mijenjaju svoje ponašanje

Podijeli

Populacija sivih grebenskih morskih pasa u Novoj Kaledoniji bilježi znatan pad i promijenila je svoje ponašanje zbog blizine ljudi, pokazalo je istraživanje objavljeno u četvrtak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Studija je otkrila da je neposredna blizina ljudi u tihooceanskoj državi Novoj Kaledoniji smanjila vjerojatnost nazočnosti sivih grebenskih pasa za 70 posto.

Podaci s više od 350 podvodnih video kamera također pokazuju da su morski psi u blizini ljudi posebice oprezni u svom ponašanju, navodi se u studiji objavljenoj u stručnom časopisu Nature Scientific Reports.

Sivi grebenski psi (Carcharhinus amblyrhynchos) dobili su ime zbog boje tijela. Ova predatorska vrsta obitava u indopacifičkoj regiji na područjima uz koraljne grebene. Jedna američka studija prošle je godine zaključila kako predatori koriste svoj izmet kako bi prenijeli vitalne nutrijente dobivene hranjenjem u otvorenom moru u plića okruženja koraljnih grebena, čime pridonose cjelokupnom zdravlju tih krhkih ekosustava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ova vrsta morskih pasa, koja može narasti do 2,5 metra, klasificirana je kao “vrsta u opasnosti od istrebljenja” na Crvenoj listi Međunarodnog saveza za očuvanje prirode (IUCN).

Autor studije Jean-Baptiste Juhel sa Sveučilišta Nove Kaledonije sa sjedištem u Noumeau izjavio je da samo područja veća od 150 četvornih kilometara osiguravaju da sivi grebenski psi zadrže ponašanje slično onome u divljini.

“Takve promjene mogu negativno utjecati na održivost populacije tih morskih pasa. Kao glavni predatori na koraljnim grebenima, sivi grebenski psi ključni su za zdravlje tih sustava”, kazao je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Drugi znanstvenik je rekao da u strategijama upravljanja treba uzeti u obzir promjene u ponašanju morskih pasa, povezane s ljudima, kako bi se osigurao njihov opstanak.

“Štoviše, znatan pad broja sivih grebenskih pasa u blizini ljudi zabrinjava s obzirom na njihovu važnost za održavanje zdravih morskih ekosustava”, kazao je Laurent Vigliola s Francuskog istraživačkog instituta za razvoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina

Pročitaj više

Povezani članci