Prijavili su 97,4 milijuna kuna potraživanja, od čega se 60,9 milijuna kuna odnosi na mjenice, a svega 3,2 milijuna na stari dug. Ostatak duga su potraživanja iz redovitog poslovanja. Rezervacije prema Agrokoru, za koje kažu da su “eventualne” iako se u ovom trenutku čine posve izvjesne, će uključiti u revidirano izvješće, što znači da bi Grupa možda mogla završiti godinu i bez neto dobiti ili uz gubitak, kad se i te brojke uzmu u obzir.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
No iz Podravke poručuju da nije sve tako crno i da bi normalizirana neto dobit – kada se u obzir uzmu sva vrijednosna usklađenja – iznosila 165,6 milijuna kuna. Navode i kako je smanjena profitabilnost Grupe uz ostalo pod utjecajem niza odluka koje u 2017. godini imaju negativan utjecaj na profitabilnost, ali su nužan preduvjet za stvaranje održivog i profitabilnog rasta poslovanja. Tu navode “zbrinjavanje viška zaposlenih”, te izgradnju nove tvornice Belupa.
Navodi se i kako su Uprava i Nadzorni odbor Podravke utvrdili da poslovanje tržišta Afrike, Kine i MENA-e (tržište Bliskog istoka i sjeverne Afrike) nije održivo jer od 2015. godine kontinuirano odstupa od poslovnih planova koji su bili podloga za donošenje poslovne odluke o ulaganju na ta tržišta. Na ta tržišta su uložili 150 milijuna kuna, a povrat je nikakav – 20 milijuna kroz tri godine. U Tanzaniji su 2016. sagradili, što kreditom što vlastitim sredstvima, tvornicu vrijednu 26 milijuna kuna, koja se pokazala neisplativom. Zato se Podravka povlači s tržišta Kine i Tanzanije, a na drugim tržištima reže troškove.
Prihodi u segmentu prehrane su pali za oko 4 posto u odnosu na prošlu godinu, ali je segment farmaceutike (Belupo) povećao prihode za oko 6 i pol posto. No iz Grupe Podravka poručuju da su u 2017. “uspješno kontrolirali svoju izloženost prema Agrokorovim društvima, pogotovo na tržištu Hrvatske gdje su ugovorene dodatne mjere osiguranja uz istovremeno skraćivanje rokova plaćanja”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U konačnici moglo bi se zaključiti da su na smanjenje prihoda i profita najviše utjecale dvije stvari – sankcije EU prema Rusiji, i stečaj s preustrojem Agrokora. Podravka je, ipak, od rijetkih “državnih” tvrtki koje ne posluju s gubitkom, za razliku od HAC-a, Hrvatskih šuma, Agrokora i ostalih. Vlasnik Podravke je u 25,4% Republika Hrvatska, dok je nešto manje od 50% dionica u vlasništvu hrvatskih mirovinskih fondova.