Centar za mirovne studije (CMS) podnio je DORH-u kaznenu prijavu protiv nepoznatih počinitelja policijskih službenika zbog sumnje na nezakonito postupanje na granici Hrvatske s BiH.
Kaznenu prijavu podnijeli su na Međunarodni dan migranata, nakon što je međunarodna organizacija Border Violence Monitoring objavila snimke za koje tvrde da prikazuju kolektivna protjerivanja migranta iz Hrvatske u BiH.
“CMC i inicijativa Dobrodošli traže od DORH-a da učinkovito provede istragu kako bi počinitelji tih kaznenih djela bili sankcionirani. Također, traže ostavku ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića, ravnatelja policije Nikole Miline i načelnika uprave na granici Zorana Ničena čija je odgovornost”, tvrde, osigurati zakonitost djelovanja hrvatske policije.
“Nakon brojnih svjedočanstava izbjeglica i više od dvije godine upozoravanja različitih aktera, javnost je imala priliku vidjeti snimke postupanja hrvatske policije na granici Hrvatske i BiH. Snimke, osim što su konkretan materijal za pokretanje istražnih radnji, otkrivaju i sustavno kolektivno protjerivanje te prekoračenje ovlasti poput udaranja nogom, a upućuju i na moguće korištenje oružja koje nije u skladu s postojećim zakonima i pravilnicima”, ustvrdila je predstavnica tih udruga Sara Kekuš na konferenciji za novinare ispred DORH-a.
MUP ističe da nema dokaza o kršenju ljudskih prava
“Snimke objavljene u nedjelju u brojnim hrvatskim i svjetskim medijima potvrđuju svjedočanstva izbjeglica i upućuju na sumnju da su hrvatski policijski službenici prekoračili granice svojih ovlasti, nanijeli materijalnu štetu protjeranim osobama, grubo povrijedili njihova prava postupajući prema njima nečovječno i ponižavajuće, te im onemogućili pristup sustavu međunarodne zaštite”, kaže Kekuš.
> MUP odbacuje tvrdnje nevladine organizacije da protjeruje ilegalne migrante
MUP je već komentirao navodan slučaj nasilja i anonimnu snimku za koju ih sad tereti CMS, o čemu smo pisali. Podsjetimo, takvo postupanje je zakonita mjera “ koju na raspolaganju imaju granične policije europskih država i primjenjuju ga prema osobama koje nezakonito, mimo graničnih prijelaza, pokušavaju ući na njihov teritorij”, kažu u MUP-u.
Ističu da policija do sada nije utvrdila prekoračenje ovlasti u slučajevima nasilja koje joj se stavlja na teret.
“Kao i u prijašnjim slučajevima kada je postojala mogućnost provjere, Ministarstvo unutarnjih poslova RH provjerilo je lokacije na kojoj je nastala snimka, kao i postupanja hrvatske policije. Utvrđeno je da se radi o zakonitom postupanju hrvatske policije na samoj graničnoj crti s Bosnom i Hercegovinom, a na području Policijske uprave ličko-senjske. Ne radi se o ‘protjerivanju stotina migranata u BiH’ već o postupanju hrvatske policije na samoj graničnoj crti na zelenoj granici i primjeni instituta odvraćanja”, izvijestio je MUP.
Što znamo o CMS-u?
Centar za mirovne studije (CMS) nevladina je udruga građana koja se zalaže za društvenu promjenu temeljem načela nenasilja, izgradnje mira i ljudskih prava koji povezuju obrazovanje, istraživanje, aktivizam i rad na javnim politikama, ističe UNHCR uz čiju podršku CMS provodi projekt Podrška integraciji izbjeglica: iz prakse u politiku.
> CMS i GONG prosvjedovali protiv Orbana – tko stoji iza njih?
Centar za mirovne studije izrastao je iz različitih oblika izravne izgradnje mira u zapadnoj Slavoniji (Volonterski projekt Pakrac, 1993. -1997.), gdje se 1996. godine prvi put i razgovaralo o osnivanju organizacije,a formalno je osnovan godinu dana kasnije.
Udrugu koja se danas pretežito bavi pitanjem prihvata migranata i otvaranjem granica za iste zastupao je Gordan Bosanac, a koji je danas jedan od članova tijela koje provodi građanski nadzor nad sigurnosno-obavještajnim aparatom Republike Hrvatske te vodi kolegij Ljudska sigurnost na CMS-u. Zastupao ih Gordan Bosanac, danas član tijela za građanski nadzor nad sigurnosno-obavještajnim aparatom
CMS stajao iza osnivanja Documente Vesne Teršelić i GOLJP-a Zorana Pusića
Centar za mirovne studije nalazi se na adresi Selska cesta 112 na kojoj se nalazi i Platforma 112, unutar koje djeluje 60 organizacija civilnog društva kojima pripadaju i CMS uz B.a.B.e., Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), Documentu – Centar za suočavanje s prošlošću, GONG i drugi.
Članovi izvršnog odbora CMS-a Cvijeta Senta, Lana Jurman, Sara Kekuš i Sara Lalić.
Centar za mirovne studije također je jedan je od osnivača Documete, a uz Centar za građanske inicijative Poreč, Građanski odbor za ljudska prava (GOLJP Zorana Pusića), Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek, Documentu-Centar za suočavanje s prošlošću i udrugu Terra, osnovali i zakladu Solidarna.
CMS između ostalih financira Sorosova Zaklada za otvoreno društvo, Vlada RH, Ured za udruge, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, MZOS, Grad Zagreb, EU, UNHCR, Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
Među predavačima na CMS-u Eugen Jakovčić, Ana Raffai i Rada Borić
Ova udruga također organizira razne radionice i kolegije, mentorske koji ima nekoliko desetaka stoga vrijedi izdvojiti tek nekoliko istaknutiji: Amir Hodžić (Spol Rod Queer), Ana Raffai, Otto Raffai (Nenasilno djelovanje), Vesna Teršelić (Suočavanje s prošlošću), Gordan Bosanac (Ljudska sigurnost).
U njihovim predavanjima sudjeluju i druge udruge među kojima vrijedi izdvojiti: Eugen Jakovčić (Documenta), Vildana Semić Isaković (Medžlis Islamske zajednice Sisak), Vesna Zovkić (Isusove male sestre), Princ Wale Soniyi (Društvo Afrikanaca u Hrvatskoj), Rada Borić (Ženski studiji), Lorena Drakula (Studentski zbor FFZG).
Godišnje dobivaju oko 4,5 milijuna kuna, a partner im je Srpsko narodno vijeće
CMS danas financiraju, među ostalima, Europska unija, Vlada RH, Ured za udruge,
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Sorosev Open Society Foundations, UNHCR, Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške, Ministarstvo, znanosti, obrazovanja i sporta RH, Grad Zagreb i drugi. Preko 70 posto sredstava dobivaju izvana, a godišnje primaju oko 4,5 miljuna kuna (oko 700.000 eura).
Među partnerima CMS-a navode se Ekonomski institut u Zagrebu, Ekonomski fakultet na Sveučilištu u Splitu, Beogradski centar za bezbednosnu politiku, Ured pučke pravobraniteljice, Pravni fakultet i Fakultet političkih znanosti u Zagrebu i Srpsko narodno vijeće.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/hina
