Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu krenulo je istraživati kaznenu prijavu Pavla Gažija (rođenog 1927. godine), šefa Sekretarijata unutrašnjih poslova (SUP-a) Socijalističke Republike Hrvatske zbog sumnje da je povezan s likvidacijom hrvatskog imigranta Stjepana Đurekovića, neslužbeno doznaje tportal.
Pavle Gaži trebao bi svjedočiti na aktualnom procesu u Münchenu.
Gaži je početkom 80-ih smijenjen s mjesta prvog SUP-ovca Hrvatske, stradavši tada kao žrtva jedne od najvećih afera u komunističkoj Jugoslaviji. To je bilo vrijeme famoznih poziva s vrha za “energičnim suzbijanjem ekonomskog kriminala”, na temelju kojih je Gaži 1982. i 1983. godine pokrenuo niz uhićenja vodećih ljudi koprivničke Podravke, piše Slobodna Dalmacija u travnju 2005.
Gaži je optužio pojedine strukture partije, a izrijekom rukovodstva Ine i Podravke, za malverzacije, pronevjere i “skretanja s kursa socijalizma i socijalističkog samoupravljanja”. Kako je pipak kriminala navodno dotaknuo i jednog od Ininih direktora, tj. Vanju Špiljka, sina tadašnjeg partijskog moćnika, Gaži je po direktivi Špiljka seniora naprasno smijenjen.
Nakon što je početkom srpnja 2005. za sudionišvo u ubojstvu Stjepana Đurekovića u Njemačkoj uhićen Krunoslav Prates pojavili napisi u hrvatskim medijima koji su krivicu za Đurekovićevo ubojstvo pokušali prebaciti na Gažija, Dolanca i tadašnji republički vrh.
Jedan od glavnih upiratelja prstom u Gažija bio je Božidar Spasić, srbijanski obajveštajac koji je radio u Službi državne bezbednosti Saveznog sekretarijata za unutrašnje poslove Jugoslavije, potom Srbije, a specijalizirao psihološki rat protiv emigracije.
Upravo je Spasić tiskao lažni broj Nove Hrvatske s lažnim intervjuem sa Stjepanom Đurekovićem, što je izneseno i na postupku u Münchenu, a što Spasić ni ranije nije skrivao,
Svrha te lažne tiskovine, kao i lažne razglednice s Bleiburga, koja je pokušala prikazati Đurekovića kao osobu koja profitira od te tragedije, bila je pripremu za ubojstvo Stjepana Đurekovića, ne bi li za njegovu smrt prikazali kao sukob među hrvatskom emigracijom.
Gažija je optužio i nedavno preminuli Josip Boljkovac.
Nakon toga, polovicom srpnja 2005. Pavle Gaži je o slučaju ubojstva Stjepana Đurekovića i kriminalu partijskih struktura dao opširan intervju Željku Peratoviću koji je objavljen u tadašnjem Feral Tribuneu.
Gaži je kao organizatora ubojstva prvenstveno teretio Miku Špiljka, oca Vanje Špiljka, i tadašnjeg predsjednika predsjedništva SFRJ kako bi prikrio velike malverzacije u Ini koje je počinio Vanja Špiljak zajedno s Vojkom Santrićem.
Paralelne strukture unutar Partije
“Kad sam s Dolancom i Latinkom Perović bio u posjetu talijanskoj Komunističkoj partiji s nama je bio i Vojko Santrić. Pohvalio nam se replikom nekog medaljona koji je dobio od talijanske vlade, sastavljenog od 18 karatnog zlata. Naša Udba je planirala uhićenje i Vojka Santrića, ali su nas na saveznom nivou u tome onemogućili. Ne Stane Dolanc, nego neki drugi krugovi za koje još nisam posve siguran tko ih je sačinjavao” rekao je Gaži.
Gaži morao dati ostavku, istraga o kriminalu u Ini prekinuta
Gaži je kazao kako zbog niza slučajeva, opstrukcije istrage, curenja informacija, pa i naloga za prekidom istrage s najvišeg saveznog nivoa misli da je i kod Đurekovićevog ubojstva postojala “neka paralelna, neformalna struktura moći koja se često puta pokazivala efikasnijom od naše službene”.
Gaži je posvjedočio kako su nakon ubojstva Stjepana Đurekovića, u srpnju 1983. prekinuti i pravosudni postupci vezano uz istragu s malvezacijama naftom u Ini, te da je on osobno ‘stavljen na led’, da bi u rujnu morao dati i ostavku.
Mika Špiljak ga je progonio i nakon smjene
Gaži je rekao kako je imao nekih planova, ali je Mika Špiljak nastavio njegov javni progon tvrdeći da je odgovoran što Hrvatska umalo te godine nije ostala bez grijanja, navodeći kako je Pavle Gaži potpuno bespotrebno zaplijenio neke plinske cijevi.
“Naravno da sam ja te cijevi zaplijenio jer su bile na kriminalan način nabavljene, ali zbog toga ne bi zemlja ostala bez grijanja. Zatim su me ispitivale razne partijske komisije, a između ostalog poturio mi se i falsificirani dokument KOS-a, moj navodni izvještaj s jedne sjednice hrvatskog republičkog vrha, na kojoj nisam ni bio, a u kojem je cijeli tadašnji vrh bio razvrstan na one koji su za Jugoslaviju i nacionaliste. Rekao sam im ako me nastave time pritiskati da ću zatražiti vještačenje grafologa jer niti je bio moj potpis na tom dokumentu, niti je stil kojim je informacija bila pisana bio meni svojstven”, rekao je Gaži.
Pavle Gaži je u tom razgovoru kazao kako mu nije bilo svejedno i da se bojao za svoj život jer je poznavao Miku Špiljaka još iz partizana i njegovu ratnu okrutnost. Naveo je kako je Špiljak kao šef zagrebačke partije otpravljao “informbiroovce” na Goli Otok, te da je osobno dao da se razmontira spomenik bana Jelačića s glavnog zagrebačkog trga.
Kronologija optužba i postupka protiv Gažija u Hrvatskoj
Nakon uhićenja Krunoslava Pratesa i optužbi koje su iznijeli već spomenuti srbijanski obavještajac Božidar Spasić i pokojni Josip Boljkovac (dobar prijatelj i Perkovićevog odvjetnika Ante Nobila), štafetu opružbi protiv Pavla Gažija preuzima Anđelko Jagačić.
Jagačić, koji je bio jedan od socijalističkih managera u Podravci, optužio je Pavla Gažija da stoji iza ubojstva Stjepana Đurekovića. Jagičić je istovremeno branio Vanju i Miku Špiljka, kao osobe koje nisu mogle stajati iza ubojstva Stjepana Đurekovića.
Đureković je, stoji u Jagačićevoj prijavi, pobjegao iz Hrvatske, tj. Jugoslavije, u vrijeme kada je Pavle Gaži kao šef republičkog Sekretarijata za unutrašnje poslove, odnosno šef policije SR Hrvatske, progonio, optuživao i dao hapsiti kompletno rukovodstvo Podravke i dio rukovodstva u Ini.
U prijavi se navodi kako je iz tajne dokumentacije vidljivo i da je zbog svojih antikorupcijskih aktivnosti u Podravci mimo republičkog protokola, ustavnih i zakonskih odredbi Pavle Gaži 16. siječnja 1984. isključen iz Centralnog komiteta SRH i Saveza komunista Jugoslavije.
“Ne znam stoji li iza Jagačićeva istupa Vanja Špiljak ili tko drugi kome sam stao na žulj, ali jedino što mogu komentirati jest da toga čovjeka ne poznajem i da iznosi notorne gluposti koje su u potpunoj suprotnosti sa stvarnošću”, komentirao je kratko Pavle Gaži za blog 45 lines, u travnju 2006 .
USKOK postupa prema prijavi tek nakon uhićenja Perkovića
Nakon uhićenja Josipa Perkovića, u siječnju 2014. godine USKOK je upravo po ovim Jagačićevim prijavama protiv Gažija koje je slao Mladenu Bajiću, pokrenuo istragu protiv Pavla Gažija.
Uskok je proslijedio Županijskom državnom odvjetništvu (ŽDO) u Zagrebu kaznenu prijavu protiv Pavla Gažija zbog sumnje da je naručio ubojstvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića.
Ukoliko su neslužbene informacije koje je jutros objavio tportal točne, DORH je, točnije ŽDO u Zagrebu, odlučio postupiti po ovoj prijavi u trenutku kada su se na suđenju u Münchenu pojavili novi ključni dokumenti i snimke koje potvrđuju krivicu Josipa Perkovića za sudioništvo u ubojstvu Stjepana Đurekovića, a prije svjedočenja Pavla Gažija kao jednog od ključnih svjedoka u tom procesu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa