“Epidemiološka slika u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji loša – rastu nam, neosporno, teške kliničke slike – depresije, anksioznosti, suicidalnosti, poremećaji vezani uz stres, nasilje prema drugima, uzimanje psihoaktivnih tvari i smetnje ponašanja. Ne samo da rastu pojedinačno, nego rastu i u komorbiditetima”, istaknula je dječja i adolescentna psihijatrica dr. Zorana Kušević na tematskoj sjednici saborskog Odbora za zdravstvo posvećenoj stanju u dječjoj psihijatriji u Hrvatskoj. Upozorila je i da Grad Zagreb koji izdvaja šest milijuna kuna za mentalno zdravlje, a djeca s akutnom suicidalnošću leže na madracu na podu.
Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskog sabora u četvrtak je održao tematsku sjednicu “Stanje u dječjoj psihijatriji u Republici Hrvatskoj”.
Na inicijativu Hrvatskog društva za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju Hrvatskog liječničkog zbora otvaramo ovu temu koja je od velike važnosti i interesa, kako za hrvatsko društvo općenito, tako prije svega za najranjiviju dječju i adolescentnu populaciju. Naime, u zadnjih nekoliko godina prema podacima hitne psihijatrijske ambulante Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež, Zagreb, I. Kukuljevića, osobito za vrijeme pandemije COVID-19, bilježi se porast pokušaja suicida adolescenata za 30 posto u odnosu na prethodne godine.
Na sjednici Odbora stručnjaci iz ovog područja, uz predstavnike resornih ministarstava, prezentirali su podatke i pokazatelje o navedenoj problematici i dali prijedloge za njihovo rješavanje.
Uvodno je istaknuto koliko je bitno pristupiti ozbiljno psihičkim poteškoćama kod djece i adolescenata. Istaknuto je i kako su takva djeca i roditelji ponekad stigmatizirani. Upozoreno je i kako ne postoji strateški plan dječje i adolescentne psihijatrije – njega tek čekamo.
Izdvajamo samo neke važne informacije i zapažanja koja su iznijeli liječnici dr. Zorana Kušević, dječje psihijatrica iz KBC Zagreb te dr. Roić, ravnatelja Dječje bolnice u Klaićevoj.
Dr. Kušević: “Ovo je odgovornost i društva i dosadašnjih zdravstvenih politika”
Dr. Zorana Kušević, specijalistica dječje psihijatrije te subspecijalistica psihoterapije iz KBC Zagreb, istaknula je:
“Već smo čuli da je epidemiološka slika u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji loša – rastu nam, neosporno, teške kliničke slike – depresije, anksioznosti, suicidalnosti, poremećaji vezani uz stres, nasilje prema drugima, uzimanje psihoaktivnih tvari i smetnje ponašanja. Ne samo da rastu pojedinačno, nego rastu i u komorbiditetima. Razlog za porast ovih poremećaja ne treba tražiti u biologiji, nego u drugim psihosocijalnim čimbenicima. Tu vidim jednu odgovornost društva kao i dosadašnjih zdravstvenih politika, ali i mogućnost rješenja.
Ako znamo da većina poremećaja u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji, odnosno u psihijatriji, počinje do 14., odnosno 21. godine života, kako nam se moglo dogoditi da imamo toliki nesrazmjer u kapacitetima u dječjoj i odrasloj psihijatriji, a činjenica je da je upravo u dječjoj psihijatriji uspješnost liječenja poremećaja vrlo visoka – dakle, 80% i viša?
Što se tiče liječenja, nama fale kapaciteti – i u stacionarnom i u dnevnom bolničkom i u kadrovskom smislu – u svim segmentima. Znači li to možda, uz ovakav pobol, uz ovakve rezultate, da u Hrvatskoj trebamo razmišljati da dječju psihijatriju – zbog dostupnosti, vratimo u primarnu zdravstvenu zaštitu? To je pitanje za društvo, za ministarstvo, jer to je sada nedostupno”, poručila je dr. Kušević.
”Grad izdvaja šest milijuna kuna za mentalno zdravlje, a djeca leže na madracima”
Zatim je nastavila:
“Ako se u Gradu Zagrebu koji izdvaja 6 milijuna kuna za mentalno zdravlje, ja ne mogu vjerovati da dijete s akutnom suicidalnošću ne može biti primljeno u bolnicu, tj. da mora ondje ležati na madracu na podu. Taj problem moramo riješiti danas, sutra – ne za 5 godina.
Još jedan veliki problem – u nedostatku liječničkih kadrova u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji, u skrb o mentalnom zdravlju se uključuju i stručnjaci koji ne pripadaju medicinskom obrazovanju i onda imamo problem da se nisu u stanju nositi s tom problematikom, što se onda reflektira na lošu kvalitetu zdravstvene zaštite djeteta.
Vjerujem da u Hrvatskoj imamo dovoljno kapaciteta da ove hitne probleme zaista riješimo hitno.” – poručila je dr. Kušević.
Dr. Roić: “Moramo naći hitno rješenje za akutne situacije”
Ravnatelj Klinike za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj, dr. Goran Roić, među ostalim je istaknuo:
“Ovo je iznimno važna tema. Stanje u dječjoj psihijatriji u RH: Radimo strategije i planove, ali moramo imati akutni plan – dakle, roditelj koji danas traži pomoć za svoje dijete, a on ne dobije pomoć u području psihijatrijske i psihološke medicine – to je svakodnevna situacija. Tu je doktor Jakušić iz naše klinike, doajen u tom području, dakle, djelatnici koji se svakodnevno susreću s tim roditeljima i tom djecom. Moramo biti operativni po pitanju akutnih situacija, dugoročno ćemo, vjerujem, riješiti. Trebaju nam mjere koje će, doslovno, od danas do sutra dati rezultate. Psihijatrijski dio dječje medicine je, moramo priznati, neadekvatan. Pandemija, potresi – to se sve dogodilo, vremena su takva – prije je na 10 upita za zdravstvenu pomoć bilo 1 o psihološkom problemu, a 9 upita za neke organske probleme – danas je, vjerujte mi, to obrnuto.
Moramo naći rješenje koje će u kratkom roku dati neke rezultate. Mi smo kao klinika, zbog tog problema, uzeli u dugoročni najam 550 kvadrata za potrebe psihološke i psihijatrijske medicine. Mi možemo i povećati te kapacitete za 10-ak postelja, ali treba nam blagoslov HZZO-a i Ministarstva.
Liječnici koji rade s tim problemima su jako izloženi jer u ovom trenutku nemaju mogućnost uputiti te roditelje na pravo mjesto u pravom terminu”, poručio je dr. Roić.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
