“GONG je najavio za par dana prezentaciju mreže utjecaja u Hrvatskoj. Mozaik veza. Bilo bi dobro napraviti takav mozaik veza i u civilnom društvu“, upozorava za Narod.hr dr. sc. Davorka Budimir, predsjednica Transparency Internationala Hrvatska i dodaje: “Paradoks je tražiti od drugih što sam ne prakticiraš”.
Ona ističe da bismo, kad bismo napravili dijagram takve mreže utjecaja, vidjeli da “civilno društvo” čini mala skupina ljudi koji su dobro umreženi i tako ostvaruju svoju egzistenciju. Dok se od svih traži transparentnost kod trošenja tuđeg novca, takvi zahtjevi prema civilnom društvu izostaju.
Povod za razgovor politologinjom s dr. sc. Budimir, koja je godinama istraživala hrvatske političke elite i njihovo nastajanje iz struktura koje su vladale prije 1990., bila je izjava HDZ-ovog ministra rada i mirovinskog sustava Marka Pavića na skupu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva dana u utorak 25. rujna. “Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva u ovoj će godini raspisati više natječaja za dodjelu sredstava nego što je raspisala u svih 15 godina svog djelovanja”, pohvalio se ministar.
Također je poručio da Vlada vidi civilno društvo kao partnera u projektima za razvoj i društvene promjene, te naveo kako ima na raspolaganju milijardu kuna za civilno društvo, 700 milijuna kuna za natječaje u kojima su udruge nositelji i još nekoliko stotina milijuna gdje su partneri.
> (VIDEO) Ministar rada Marko Pavić o povećanju mirovina: ’69 kuna u dvije godine nije malo’
Na skupu je spomenuto i kako je Zaklada uspjela “u organizacijama civilnog društva zaposliti 11.727 osoba”.
Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva financira se inače od dijela prihoda od igara na sreću i sredstava državnoga proračuna, te sudjelovanjem u programima dodjele financijskih potpora iz međunarodnih izvora i programa Europske unije.
Za komentar tih brojki, troši li se taj novac transparentno te odnosu vlasti i civilnih udruga, posebno u svjetlu uporne opstrukcije referendumskih inicijativa koje ne podržavaju SDP-ove i HDZ-ove vlasti, zamolili smo dr. sc. Davorku Budimir.
“Katastrofa, sram ih može biti”, bila je prva reakcija politologinje na vijesti da će Vlada biti malo štedljivija prema umirovljenicima, ali malo rastrošnija prema udrugama – a i ona vodi jednu.
Narod.hr: Ispada da je HDZ možda i bolji partner nego što je bio SDP nevladinim udrugama? Još lani je povećan iznos za udruge koje se bave ideološkim pitanjima, a smanjen za one koje se bave socijalnim radom.
Dr. sc. Davorka Budimir: Pod civilnim društvom podrazumijeva se više od 50.000 udruga u Hrvatskoj, u to se ubrajaju i sportske udruge. I Transparency spada u civilni sektor.
No udruge trebaju poticati društvene vrijednosti i društvenu odgovornost, a ne biti profesionalne do te mjere da netko ostvaruje svoju karijeru preko toga i da mu to bude profesija. Ne možete biti aktivist za novac!
Osnovna je uloga organizacija civilnog društva da potiču građane na aktivizam. Općenito, sve udruge bi trebale služiti za podizanje pozitivnih vrijednosti, poštenja i odgovornosti. A posebna je odgovornost na onim udrugama koje se bave demokratizacijom i ljudskim pravima. To su GONG, Platforma 112, B.A.B.E… LGBT, i tako dalje.
No, mi u Hrvatskoj imamo preko 50.000 udruga. Još uvijek imamo veliki broj udruga koje nisu usklađene sa zakonima o udrugama, a rok je prošao prije dvije godine. Kada se tako veliki novac od milijarde kuna daje u takve organizacije, postavlja se pitanje zašto se to radi? Koja je svrha tako velikog izdvajanja za udruge?
Ako gledate da ima 11.727 novozaposlenih u udrugama, osoba koje su profesionalno zaposlene, onda vidite da je to područje koje je nedovoljno transparentno i o kojem se premalo govori. Tu se postavlja pitanje tko će kontrolirati kontrolore?
Smatram da je u ovom trenutku potrebna velika konsolidacija tog civilnog sektora, on je potreban upravo da ispuni praznine između građana i države. S jedne strane vi možete imati aktivizam kroz političke stranke, s druge to možete učiniti tako da se aktivirate kao građanin kroz civilno društvo. No ako imate udruge i ako su te udruge na proračunu, i ako njihovo cijelo financiranje ovisi o javnom novcu, ne možete biti nepristrani.
Narod.hr: Postavlja se pitanje, ako Vlada plaća te udruge, po čemu su onda one nevladine?
Dr. sc. Davorka Budimir: U tome je problem, ako o vladinom novcu ovisi vaš opstanak, onda ne možete kritizirati one nedostatke koji postoje u nekom društvu, konkretno u Hrvatskoj – korupcije.
Jako je važno naglasiti da je taj novac koji se daje za civilni sektor nedovoljno transparentan prema javnosti, jer udruge dobivaju novac i iz lokalnih proračuna, i na nacionalnoj razini, i novac koji dolazi iz vanjskih centara moći – veleposlanstava i stranih državljana.
Imate jako veliki grant ovih norveških fondova, i švicarska vlada je dala veliki novac… problem je što vi nemate obvezu takve podatke objavljivati kao nevladina organizacija: vi možete napisati svoje izvješće i to je vidljivo iz vašeg registra neprofitnih organizacija, koliko dobijete novca, ali se ne vidi točno od koga.
Sad se govori da u Hrvatskoj nije dobro regulirano lobiranje. Postavlja se pitanje za koga organizacije civilnog društva lobiraju? Za koje centre moći?
Jer, znam da je to bio problem i s nama, onog trenutka kada smo mi rekli “oprostite, mi ne želimo zastupati strane interese, mi nismo ničiji plaćenici u Hrvatskoj”, naišli smo na veliki otpor. Nas u ovom trenutku razumiju građani i neke organizacije civilnog društva.
U Hrvatskoj funkcionira, na žalost, samo korupcija, tako je naslovljen i moj intervju u Glasu Koncila. Naš je stav da ne možeš biti aktivist za novac, jer ako imaš mogućnost prosvjedovati u radno vrijeme, kad drugi ljudi rade, onda te druge ljude koji rade drugdje dovodiš u neravnopravan položaj jer oni ne mogu prosvjedovati ispred vlade ili parlamenta u devet sati ujutro. Na taj način su ti ostali ljudi diskriminirani.
Drugi problem je, u Hrvatskoj morate biti “nečiji” da biste nešto napravili, a ja sam uvjerena da većina građana želi uređenu, pristojnu državu u kojoj će se moći živjeti od vlastitog rada i postignuća.
U ovakvom sustavu, kad imate civilni sektor koji je nedovoljno transparentan i nedovoljno učinkovit, naročito u sektoru organizacija koje se bave ljudskim pravima, vi ne možete mjeriti koliko su oni učinkoviti i što su oni napravili da su dobili takav novac.
> Za njih nema krize: 7,5 milijuna državnih kuna podijelili udrugama bliskim vlasti!
Narod.hr: Kome oni rade uslugu? Imamo situaciju da se oporba i Vlada trude uvesti novi vrlo restriktivan zakon o financiranju referendumskih inicijativa, znači oni ne žele plaćati one koji rade na tome da se građani izjasne protiv nekih ideja vlade. S druge strane obilno financiraju neke udruge koje možda i ne rade u interesu građana, a pitanje je u čijem interesu rade, Vlade, stranih sponzora…
Dr. sc. Davorka Budimir: Slažem se, s jedne strane nemate regulirano lobiranje, a s druge strane imate udruge koje se zapravo bave lobiranjem. Mi smo kao udruga tražili da vidimo tko je bio u radnim skupinama za pisanje tri važna antikorupcijska zakona koji su u kolovozu bili na javnoj raspravi.
To je poražavajuće, vi tamo imate ljude koji bi trebali zastupati civilnu scenu a nisu sa civilne scene. I onda oni tu nisu neutralni.
> Sabornici: Umirovljenici siromašni, uvijek iste udruge dobivaju novac iz proračuna
Narod.hr: Oni su znači dio problema korupcije, ne dio rješenja?
Dr. sc. Davorka Budimir: Da, kako sam rekla, u Hrvatskoj funkcionira samo korupcija. I nije problem u pojedincu, nego je problem u nefunkcioniranju sustava, a on ne može funkcionirati ako oni koji igraju nogomet istovremeno i sude.
Imate udruge koje političke stranke i akteri koriste da se utječe na javnost, a to sve jako doprinosi nestabilnosti sustava i kontroliranom kaosu koji sad postoji.
Pitanje referenduma je važno pitanje, jer ne možete promijeniti sustav bez da promijenite sastojke, kao da pečete kolač uvijek od istih sastojaka. Da biste doveli do promjene morate promijeniti izborni zakon, jer takav model koji se primjenjuje u Hrvatskoj proizvodi upravo ovakve rezultate kakve imamo.
Ako se ne promijeni izborni sustav ne može doći do promjena sustava u cijelosti a on ne funkcionira. Način na koji se može promijeniti sustav je promjena izbornih pravila.
Narod.hr: U čemu je uopće problem s referendumima? Protiv njih su najglasnije upravo udruge civilnog društva, poput GONG-a, koji je osnovan da bi širio demokraciju.
Dr. sc. Davorka Budimir: Često čujemo da građani nemaju povjerenja u institucije, a s druge imate paradoks da oni koji su od tih građana postavljeni zapravo ne vjeruju građanima, i to je jako loše za demokraciju. Građani biraju političke elite, s druge strane su obespravljeni ako su uspjeli skupiti sve te potpise a ne raspiše se referendum, imate sve te pravne praznine.
Za to nisi krivi građani, ako sustav nije predvidio procedure kako će se nešto napraviti. Ako ova inicijativa za promjenu izbornog sustava dovede do toga da se poprave procedure to je uspjeh, ali referendum se mora provesti. Ako se ne provede, to je jako loše za demokraciju.
Ako su institucije civilnog društva koje se bave demokratizacijom protiv referenduma, onda su oni protiv građana. Postavlja se pitanje, za koga onda oni zapravo jesu?
Uloga takvih udruga je da razvijaju društvo u smislu da budu sidra sustava. Problem u Hrvatskoj je što se nikad kad neka udruga nešto kaže ne propituje tko je neka udruga, tko su njeni članovi, za što se zalaže i tko ih plaća? Odakle se financiraju? Nego se kaže, “GONG je rekao”.
Važno je postoji li vjerodostojnost i transparentnost, dakle i odakle se udruge financiraju.
Nacionalna zaklada zaista nekad pomaže, neki njeni potezi su dobri, omogućavaju hladni pogon za udruge koje ne bi drukčije opstale. Ali s druge strane, kad imate udrugu s desetak zaposlenih to je onda firma.
Narod.hr: U vezi toga, postoje profesionalni aktivisti koji su aktivni u desetcima udruga, i primaju neku novčanu naknadu od većine njih. Možda su profesionalno angažirani samo u jednoj, ali vuku novac iz svake.
Dr. sc. Davorka Budimir: Ja sam u to sigurna. Tu treba naglasiti, GONG je najavio za par dana prezentaciju mreže utjecaja. Mozaik veza.
Bilo bi dobro napraviti takav mozaik veza i u civilnom društvu jer su i to socijalne mreže. Paradoks je da tražiš od drugih što sam ne prakticiraš. Kad bi se napravio mozaik veza u civilnom društvu onda bi vaše prvo pitanje bilo usmjereno upravo na to.
Postoje udruge koje su nositelji i imate partnere. Kad pogledate jedne i druge, kako su povezane, vidi se veliki utjecaj na društvo u cjelini nekoliko pojedinaca koji su dobro umreženi kroz udruge.
Prijavite se kao nositelj projekta u jednoj udruzi, a u druge tri udruge ste partneri. Kad pogledate o kojim se ljudima radi vidjeli biste da se radi o uvijek istih pedeset ljudi u svim tim udrugama. I to prvenstveno u onima koje se odnose na ljudska prava.
I tu su ljudi koji su istovremeno umreženi u akademskoj zajednici, i vi ne znate govore li kao civilni aktivisti ili članovi akademske zajednica ili kao članovi specijalne interesne grupe obzirom na način na koji se financiraju. I to je onda problem vjerodostojnosti.
Narod.hr: Znači može se dogoditi da se npr. gospođa Sarnavka javi na natječaj za novac s organizacijom koja je nositelj a onda uzme kao partnere još pet udruga u kojima je ona, i uzme novac iz svih pet jer je u svima u nekom upravnom odboru?
Dr. sc. Davorka Budimir: Pa upravo zato, kad biste napravili takve mreže utjecaja, onda biste vidjeli da je upravo ta civilna scena vrlo malobrojna. To je mala grupa ljudi koji su dobro umreženi i tako ostvaruje svoju egzistenciju.
Traži se transparentnost od svih, poduzetnika, političara, a ne od civilnog društva, a to je velik novac koji curi.
Kad bi se zorno građanima prikazalo kako se njihov novac troši, pa čak i onaj koji dolazi iz vanjskih izvora, donacija, građanima ne bi bilo svejedno.
Građani trebaju znati tko stoji iza GONG-a, tko iza Transparencyja, tko iza Narod odlučuje. Vi morate imati jasna za sve ista pravila, kad nemate jasna pravila onda se događa da neke udruge stalno dobivaju novac, neke nikad, a učinka za demokratizaciju nema.
Narod.hr: Sjećamo se da je dr. sc. Hasanbegović htio napraviti nekog reda u financiranju udruga, naročito onih u kulturi čiji je utjecaj ključan, ali znamo kako je to završilo kad se dirnulo u određene klanove i interesne skupine koje su međusobno premrežene.
Dr. sc. Davorka Budimir: Mislim da bi se mi kao društvo trebali zalagati da stvarno postoje pravila i da budu jednaka za sve i jasna, i transparentna. Kad gledate te mreže, to je stvarno mala grupa ljudi, ali temeljni je problem što nemate učinaka, znači taj je silni novac koji se daje – bačen novac.
> Nakon 17 godina u GONG-u Dragan Zelić postao novi izvršni tajnik SDP-a!
Narod.hr: Stječe se dojam da se taj novac daje udrugama poput GONG-a da odrade stvari koje Vlada ne bi smjela ili se ne usudi odraditi?
Dr. sc. Davorka Budimir: Pa tako to i je. Kroz takve udruge se tako se plasiraju stavovi i mišljenja a to se prezentira kao stav javnosti.
Imate jedne te iste ljude dvadeset i pet godina, sve je propalo, brodogradnja i to, ali isti ljudi i dalje zastupaju sindikate i brodogradnju. Imate ljude koji su iz GONG-a odlazili u tijela javne vlasti gdje mogu vršiti utjecaj. To je problem ako iz civilnog sektora gdje ste bili profesionalac odete u neko tijelo javne vlasti.
Naime, projekte netko ocjenjuje, a važno je tko vaš projekt ocjenjuje, može se dogoditi da vaš projekt ocjenjuje netko tko je došao iz civilnog sektora i da je subjektivan, da je na platnom popisu nekoga tko će reći ‘Ovi ljudi nemaju pojma’, tko ne želi da vi dobijete neki projekt.
Sjetite se GONG-a kod slučaja auto-ceste i privatizacije kad je pozivao građane da izađu a sad imate nešto što zapravo donosi demokratizaciju sustava a oni su suzdržani ili protiv, onda imamo problem, onda moramo pitati ‘tko stoji iza GONG-a?’.
Kad tu povežete akademsku zajednicu, dva tri fakulteta ljude koji uvijek guraju iste ideje i to se onda prodaje pod znanost a zapravo je aktivizam, onda imate jako veliki problem.
Tekst se nastavlja ispod oglasa