Novinar i književnik Drago Pilsel predstavio je u srijedu u Zagrebu svoju knjigu “Povratak Adolfa Pilsela”, koju su predstavljači najavili kao jedno od “kapitalnih djela antifašizma” u kojemu se autor bavi ponovno uskrslim demonima fašizma, nacionalizma i ustaštva.
Riječ je o svojevrsnom životopisu autorova oca Adolfa Zvonimira Pilsela, tjelohranitelju Ante Pavelića, ispričanom kroz njegovo suočavanje u suton života s (pra)domovinom Hrvatskom i vlastitom ustaškom ideologijom.
Knjigu je objavio nakladnik VBZ, čiji je glavni urednik Drago Glamuzina ustvrdio kako je riječ o iznimno važnoj knjizi, osobnom svjedočanstvu pisanom sa strašću i intenzitetom, u kojemu se Drago Pilsel “razotkriva hrabro, bez zadrške i bez fige u džepu”.
Pilsel, primjerice, piše da je njegov djed radio kao prevoditelj u službi Gestapa te postoji sumnja da je kao takav ulazio u logore Majdanek i Treblinku; kako su njegovi baka i djed u Njemačkoj spasili Pavelića i pomogli mu u bijegu iz Hrvatske; o tome kako je njegov otac, po vlastitom priznanju, ubio neke ljude.
“Povratak Adolfa Pilsela” donosi životopis Dragina oca od rođenja 1936. na Kosovu i djetinjstva koje, nakon boravka u Sarajevu, istočnoj Poljskoj i Austriji, nastavlja u Argentini, preko sazrijevanja u krugu ustaške emigracije, angažmana u krugu tjelohranitelja Ante Pavelića u Buenos Airesu sve do uspona i pada njegove karijere u Patagoniji te bijega u Paragvaj, kada je Drago imao samo deset godina.
“Povratak Adolfa Pilsela” bavi se suočavanjem oca, ustaškog emigranta, u očevoj 81. godini, s domovinom Hrvatskom, kada Adolf Pilsel 2017. dolazi u Zagreb iz Paragvaja gdje živi od 1972.
Sin ga poziva k sebi jer je saznao da je otac bolestan. Nakon jedanaest mjeseci provedenih u Hrvatskoj i utvrđene dijagnoze trostruke bolesti srca, otac se u lipnju 2018. odlučuje vratiti u Paragvaj. Adolf je stigao kao apatrid, vraća se kao hrvatski državljanin.
U razdoblju suživota u Zagrebu, Drago i Adolf Pilsel raspravljat će o motivima napuštanja obitelji 1972., o nacizmu i ustaštvu, o tome što je Hrvatska danas, o očevim refleksijama nakon posjeta Jasenovcu, o razgovorima s bivšim predsjednicima, Stjepanom Mesićem i Ivom Josipovićem, kao i s drugim istaknutim prijateljima sina Drage.
Mesić: ‘Kapitalno djelo borbe protiv fašizma’
Na knjizi je Pilselu čestitao bivši hrvatski predsjednik Stipe Mesić, a o knjizi je govorio i Josipović, koji je istaknuo kako je riječ o višeslojnom osobnom svjedočanstvu u kojemu je Drago Pilsel kroz autobiografsku beletristiku ispisao jedno od “kapitalnih djela borbe protiv fašizma”.
“Zato tu knjigu koju je Drago napisao kao priču o svojem ocu, smatram jednim od kapitalnih djela borbe protiv fašizma. Nadam se da će ona biti primjer i ponos svima nama”, poručio je Josipović.
Pilsel je zahvalio predstavljačima, Mesiću i Josipoviću, koje vidi “kao inspiraciju jedne bolje Hrvatske”.
Nakon neuspjeha na izborima Josipović ponovno vidi “ustašofile” na vlasti
“Ova se knjiga pojavila gotovo zajedno s apelom koji su ovih dana ponovili zastupnici Milorad Pupovac i Veljko Kajtazi, predsjednik Koordinacije židovskih općina u RH Ognjen Kraus i predsjednik Saveza antifašista Franjo Habulin. U tom su se apelu ponovo javili, nadam se ne opet neuspješno, šefici države, premijeru, predsjedniku parlamenta, šefu DORH-a, upozoravajući na sve akutnije pojave revizionizma, brutalnog cipelarenja žrtava od Jadovna do Jasenovca”, rekao je Pilsel.
Drago Pilsel ‘ne navija za ljude u crnoj boji’, ali im zato čestita na pobjedi
Nastupa li pučka pravobraniteljica kao glasnogovornica Sandre Benčić i CMS-a?
Tko je Drago Pilsel?
Drago Pilsel u novinarstvu je od rujna 1979., kada je počeo surađivati s lokalnim radijom i televizijskim Canal 9, u patagonijskom gradu Comodoro Rivadavia. U Hrvatskoj, kao novinar uređivao je i vodio emisije na OTV-u (od ožujka 1992. do studenog 1994.), pisao je za Novi list (od travnja 1995. do kolovoza 2009.), Slobodnu Dalmaciju, Nedjeljnu Dalmaciju, Feral Tribune, Globus, Zarez, Glas Koncila, Kana, Svjetlo riječi, Erasmus, Novi Plamen, Vjesnik, Identitet, Politička misao, Forum, itd. Bio je komentator i vanjski suradnik sarajevskog Oslobođenja te sarajevske NTV Studio 99. Bio je dopisnik španjolske radijske mreže COPE, katoličkog tjednika Vida Nueva iz Madrida te španjolskog vodećeg dnevnika El Pais, a povremeno se javljao i za BBC i Radio Slobodna Evropa.
Tko stoji iza Autografa – portala kojem je Zlatar Violić dodijelila 70.000 HRK, ‘jer im je obećala’
Objavljivao je i u crnogorskom tjedniku Monitor, u beogradskom dnevniku Danas, u banjalučkim Nezavisnom novinama, a bio je dopisnik ljubljanskog tjednika Mladina i dnevnog lista Dnevnik.
Vodio je program na prvom Gay Prideu u Zagrebu 29. lipnja 2002. godine.
Izbačen je iz članstva Hrvatskog društva katoličkih novinara, 25. siječnja 2002. Na sjednici je 41 od 49 novinara glasovalo protiv njega. Nekoliko dana prije izbacivanja, više je puta vrlo kritički napao biskupe, a za Katoličku Crkvu u Hrvatskoj izjavio je, da je “kao mala neljudska, nacionalistička i žalosna katolička sekta, od koje želi ostati daleko”.
Na haaškom suđenju, hrvatskim generalima Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču, u veljači 2009., odvjetnik Luka Mišetić, izjavio je, da je Drago Pilsel, poslije Operacije Oluja, tada član HHO-a, pod pseudonimom Vjeran Grković intervjuirao predsjednika HHO-a Petra Mrkalja. Svjedok tužiteljstva Žarko Puhovski, rekao je, da ne zna za to. Pilsel je to demantirao u emisiji Nedjeljom u 2 u kojoj je gostovao Žarko Puhovski.
Sudjelovao je u predsjedničkoj kampanji Ive Josipovića na izborima 2009.-2010. godine. Nakon njegove pobjede na izborima, bio je predstavljen kao jedan od ljudi Ureda predsjednika, kao voditelj Odjela za analitiku. Nakon kolumne, koja je objavljena na istarskom portalu Regional express, početkom ožujka 2010., u kojoj je koristio psovke i neprimjerene izraze, nakon čega je nastala afera, otišao je iz Ureda predsjednika. Pilsel tvrdi da je odluka o napuštanju Ureda donešena ranije.
Član je hrvatskog P.E.N. centra, Hrvatskog novinarskog društva, Sindikata novinara Hrvatske, Saveza antifašista Republike Hrvatske (član predsjedništva) i Savjeta saveza antifašista Republike Hrvatske (podpredsjednik), Koalicije za REKOM, PfP Consortium (Akademija za nacionalnu obranu – Institut za mir i rješenje sukoba Ministarstva obrane Republike Austrije) kao član studijsko-istraživačke grupe za menadžment krize na Balkanu (Jugoistok Europe), Instituta Vlado Gotovac, HKD Napredak te Sabora stranke Naprijed Hrvatska – Progresivni savez.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Izvor: narod.hr/hina
