O tome zašto je došlo do inflacije i recesije, je li tome kriva ruska invazija na Ukrajinu, COVID-19, “lockdown” i prekinuti lanci dobave, ili pak SAD, odnosno njihovo dosad neviđeno kreiranje novca kojim su poticali vlastito gospodarstvo i dijelili ga svojim građanima u HTV-ovu Studiju 4 govorio je Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore.
Šaravanja: Putin je svakako kriv za cijenu plina u Europi
Voditelj je postavio pitanje je li za sve kriv Putin i rat u Ukrajini? Često se spominjalo kako je zaustavljanje i ograničavanje izvoza ruske nafte i plina podignulo cijenu energenata, a da je to potom podignulo cijenu svih ostalih proizvoda, što je neizbježno dovelo do inflacije.
– Svakako je kriv za cijenu plina u Europi, tu nema dvojbe. Činjenica je da je najveće skladište plina u sjevernoj Njemačkoj u vlasništvu Gazproma prazno već od ljeta 2021. Dakle, to je bila svjesna odluka o ograničavanju dobave plina, što je svakako utjecalo na inflaciju u eurozoni, kaže glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore, Goran Šaravanja.
> Prof. Jurčić: Došli smo u fazu da inflacija hrani sama sebe dok špekulanti stvaraju paniku
> Dvoznamenkasta inflacija u Hrvatskoj: Cijene dobara i usluga više za 10,8 posto
Dio analitičara uzroke inflacije vidi u COVID-u, globalnim zaključavanjima/otključavanjima i ostalim protuepidemijskim mjerama koje su zemlje diljem svijeta provodile od proljeća 2020. i prekinutim lancima dobave. I to je svakako dijelom utjecalo na inflaciju.
– Od 2021., kako je došlo do otključavanja ekonomije, ljudi koji prije nisu mogli toliko trošiti odjednom su trošili, i tu je došlo do nerazmjera između ponude i potražnje što je utjecalo na inflaciju, kao jedan od faktora koji je još uvijek prisutan. Dobavni lanci se postupno oporavljaju, ali taj proces nije gladak i trajat će, kazao je.
Osjetljivost ekonomije
No, unatoč obnavljanju dobavnih lanaca, posljedice ostaju. Pitanje je može li se ekonomija obnoviti i učinkovito funkcionirati nakon takvih prekida, te kako uspostaviti raniju razinu proizvodnje.
– To se možda najbolje vidi kod čipova i automobila, kod kojih je za proizvodnju prije uvijek nedostajalo zaliha. Sada imamo obrnutu situaciju gdje, kada isključite čipove i automobile, vidite da zalihe rastu – to govori da je previše toga naručeno u odnosu na trenutačnu razinu potražnje, ističe Šaravanja.
Vodeći se tom teorijom, moglo bi se pretpostaviti kako će s oporavkom lanaca dobave nestati i uzroci inflacije.
– To bi bilo tako da je zaključavanje odnosno otključavanje ekonomije jedini faktor inflacije. Kod ovako velikih međugodišnjih stopa inflacije važno je gledati mjesečne stope inflacije. U EU nema naznaka da ona raste. U Hrvatskoj je stopa bila 2,7 posto u travnju, 1,8 posto u svibnju, i očekujem da će rezultat u lipnju biti niži od onoga u svibnju. Ako se to nastavi tijekom ljeta, možemo čak govoriti o usporavanju inflatornih pritisaka, iako se to ne vidi zbog baznih učinaka na međugodišnju stopu inflacije trenutačno. Iznimno je važna i politička godina u Kini gdje je došlo do vrlo opsežnih zaključavanja ekonomije, što opet utječe na lance dobave. I rat u Ukrajini je stvarnost koja je utjecala na cijenu energenata i hrane, i dodatno je pojačao inflatorne pritiske vezano za hranu, rekao je Šaravanja.
Inflacija je u Americi
Koliko god političari ponavljali da je ovo „Putinova inflacija”, kako onda objasniti da je ona u Americi počela rasti još početkom 2021., a do kraja godine se upeterostručila. S druge strane, od početka rata u Ukrajini do danas porasla je samo sa 7,9% na 8,6%, kazao je Željko Kardum.
– Od početka pandemije evidentno je da je fiskalni stimulans ekonomije u SAD-u znatno veći od onoga u EU-u. Upravo ta fiskalna politika koja je učinila sve da stimulira američku ekonomiju zbog pandemije, prouzročila je određene elemente inflacije. To je jedan od faktora, i vidi se po strukturi inflacije u SAD-u. Mnogo je manji ponder energetike, u odnosu na ostale sastavnice inflacije, objasnio je Šaravanja.
Trik za oporavak
Američka fiskalna ekspanzija u posljednje dvije godine bila je najveća nakon Drugog svjetskog rata, dvostruko jača od Obamine fiskalne reakcije u Velikoj recesiji 2008. – 2009. i više nego dvostruko jača od fiskalne reakcije u Europskoj uniji 2020. – 2021.
– Ta fiskalna ekspanzija znači da kad država troši novac, ona stvara novu novčanu masu i ona ulazi u ekonomiju. Američki deficit je 2020. bio 15% BDP-a – to je otprilike 55 puta više od cijelog hrvatskog BDP-a, objašnjava. No to je ujedno i jedan od glavnih razloga zašto je američko gospodarstvo manje palo u 2020. u odnosu na gospodarstvo EU-a (-3,4% vs. -5,9%) i malo brže raslo u 2021. (5,7% vs. 5,3%). Ipak, čini se kako ovaj put stari američki trik oporavka gospodarstva nije toliko uspješan kao 2008., s obzirom na to da mu se sad pridružila inflacija.
Jaki dolar
– To je zanimljivo, jer se inflacija zbiva preko američkog dolara. Dolar je jak, a izvan Amerike ga nedostaje. Sve robe kotiraju u dolarima – a kad je dolar jak, sve ostale valute su slabe. Kada to pretočite u cijene u eurima i ostalim bitnim valutama, zapravo dobivate višu cijenu – odnosno inflaciju, napominje Šaravanja, te dodaje kako je SAD jedini izbor rezervne valute u svijetu te mora opskrbiti svijet dolarima.
– Prema tome, mora imati deficit, jer kako inače lansirati te dolare izvan granica SAD-a? Ne možemo izbjeći uvoz inflacije iz SAD-a. Sad je igra glavnih centralnih banaka da ojačaju valutu, upravo zbog inflacije, izjavio je Šaravanja.
Hrvatsko gospodarstvo je malo i otvoreno – može li se Hrvatska onda pripremiti za recesiju, ili inflaciju koja dolazi, upitao je Kardum.
– Mislim da smo se pripremili. Sada smo u NATO-u i EU-u, za razliku od 2008. i 2009. Ulazimo u eurozonu i šengen, i zapravo imamo zaklon koji nikada prije nismo imali. Mi smo sada jedna mala, otvorena ekonomija u jednom velikom europskom tržištu. Od nove godine ćemo imati pristup svim instrumentima Europske središnje banke, protok roba i ljudi će biti mnogo jednostavniji u šengenu, i bitno je da smo to učinili. Uz to smo osposobili LNG terminal, što nam je bitno smanjio udio ruskog plina u energetskom miksu. Rekao bih da je Hrvatska učinila što može, kazao je Šaravanja.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/HRT
