Novinarska ekipa RTL-a jedina je snimila ono o čemu se godinama priča – Srbe organizirano dovoze u Hrvatsku kako bi glasovali na izborima, za što su i plaćeni, javlja RTL.
> Pupovac za RTS: “Jako sam zadovoljan rezultatima izbora!”
RTL-ova reporterka Nikolina Radić Ančić noć je provela s onima koji su odbijali napustiti Hrvatsku dok ne dobiju novac.
Autobus zapeo na pustom obrovačkom kolodvoru potvrdio je ono o čemu se godinama nagađalo – hrvatski Srbi koji žive u Srbiji na izbore dolaze organizirano i glasuju za onoga tko im plati. No ovoga je puta zapelo i nisu dobili novac.
“Ako sam ja njih ispoštovala i došla s njima i glasala sam tu, oni su trebali mene da ispoštuju i izvolite vratite me natrag odakle sam i došla, a ne da ostave ovako autobus tu, nas 30 bednika da stojimo na cesti do ponoći“, izjavila je Marija Jelić, Muškovci/Beograd.
> Koliko glasova predstavnici nacionalnih manjina moraju dobiti da bi završili u Saboru?
“Svake godine idemo i nikad nije bilo problema do sad. Autobus besplatan je svaki put bio”, kazao je Milan Maričić, Karin Gornji/Obrovac.
Organizator puta decidirano navodi tko je naručio i trebao platiti oko 10 tisuća kuna za autobus pristigao na izbore iz Novog Sada kako bi putnici glasovali za lokalnu listu SDSS Stanka Mijića kojoj su pristupile i pristaše DPS-a Branislava Švonje.
“Prvenstveno Branislav Švonja je taj koji je rekao: ‘Ok Miodrag, izvoli organiziraj’. Znači, rekli smo: ‘Glasajte za tu jedinstvenu listu'”, kazao je Miodrag Gagić, Obrovac/Novi Sad.
Tko im plati put da obiđu imanje u starom zavičaju, trebao bi dobiti njihov glas.
“Podrazumijeva se, ali i dadu oni listiće, brojeve koje trebaju zaokružiti. Bila su tri autobusa i malih kola je bilo negdje preko 50 verovatno. Plaćaju po 2 tisuće kuna 4 glasa i prijevoz taj iz Srbije ovde. Na taj način kupuju glasače, glasove kupuju, verovatno i pobeđuju zbog toga. Uglavnom mislim da idu sredstva iz Srpskog nacionalnog vijeća na teret poreskih obaveznika Republike Hrvatske“, otkrio je RTL-u Dragan Milanko, Obrovac/Beograd.
> Nino Raspudić: Što je HDZ bez Pupovca?
I bilo bi tako i ovaj put da se nije dogodio sukob između dviju srpskih lista – SDSS-a i Nezavisne liste Zorana Kljajića.
“Niz godina redovno to radim, organiziram i sve je bilo kako se kaže ono “pod kalup”, nikakvih nismo imali problema”, kazao je Miodrag Gagić, Novi Sad.
A problem je navodno nastao u trenutku kada su SDSS-ovci posumnjali da su birači pristigli na njihov račun, glasovali za alternativnu srpsku listu izraslu na nezadovoljstvu lokalnih Srba dugogodišnjom obrovačkom vlašću u kojoj SDSS koalira s HDZ-om. Vijećnik SDSS-a smatra organiziranje birača političkim lobiranjem koje svi rade.
“Je li to legitimno ili nije legitimno, to će netko procijeniti ko bi trebao da procijeni je li to legitimno, ali oni se samo pozivaju vidim na jednu osobu, a svi su oni u tome umiješani i na organiziranju i na plaćanju”, poručuje Aleksa Ogar, Muškovci (SDSS).
Organizator putovanja posudio je novac kako bi se birači vratili u Srbiju, a jutro nakon burne noći u Žegaru – mjestu sa srpskim stanovništvom – pravoslavna crkva osvanula je išarana grafitima “HDZ”.
Milorad Pupovac odbio je komentirati ovu situaciju za RTL, no u intervjuu za RTS upozorio je na problem s biračkim popisima jer tvrdi da se Srbima, koji žive izvan Hrvatske, onemogućuje glasovanje.
“To je utjecalo prije svega na stvaranje straha i na atmosferu zabrinutosti šta će biti s ostvarivanjem biračkog prava, posebno u sredinama u kojima je policija prelazila svoja ovlaštenja i u kojima je nastojala brisati ljude”, izjavio je Pupovac za RTS.
Kako druge europske zemlje reguliraju pitanje nacionalnih manjina u parlamentu?
Podsjetimo, za razliku od Hrvatske koja u Saboru ima osiguranih osam mjesta za zastupnike nacionalnih manjina, mnoge druge države članice Europske unije parlamentarnu zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina rješavaju drukčije.
Ovaj kratak niz pruža usporedni pregled nekoliko europskih zemalja po dvije osi – postotku nacionalnih manjina u pojedinoj državi, te broj njihovih parlamentarnih zastupnika.
Ponovimo, u Republici Hrvatskoj predstavnici manjina imaju osam mjesta u parlamentu, dok se Hrvatima izjašnjava 90 posto stanovništva Republike Hrvatske.
• Austrija (8,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Belgija (58% Flamanci + 31% Valonci + 11% manjina, 1 rezervirano mjesto u parlamentu)
• Bugarska (23,1% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Cipar (77% Grci + 18% Turci + 5% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu osim podjele 70:30 Grci:Turci)
• Češka Republika (35,5% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Danska (10,4% manjina, 4 rezervirana mjesta u parlamentu)
• Estonija (31,3% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Finska (6,6% manjina, 1 rezervirano mjesto u parlamentu)
• Mađarska (7,7% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Italija (6% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Latvija (38,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Litva (15,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Luksemburg (36,9% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Malta (4,8% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Nizozemska (19,3% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Poljska (3,1% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Rumunjska (16,6% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Slovačka (19,3% manjina, nemaju rezervirana mjesta u parlamentu)
• Slovenija (16,9% manjina, 2 rezervirana mjesta u parlamentu)
Podatke o udjelu manjina službeno je objavio ECMI (European Centre for Minority Issues).
Hrvatska i dalje otežava glasovanje svojoj dijaspori
S druge strane broj zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru za hrvatske državljane izvan Hrvatske od prvotnih 12 mjesta za dijasporu koliko ih je bilo 1995., spao je na tri koliko ih je danas u aktualnom sazivu Sabora. Broj je smanjen 2010. kada je na vlasti bio HDZ na čelu s premijerkom Jadrankom Kosor i koalicijskim partnerima (HSS, HSLS, SDSS, manjinski zastupnici i HSU). SDP kao glavnog krivca optužuje HDZ, a HDZ se za tu odluku u javnosti opravdava tvrdeći pak kako ih je SDP ucijenio prije referenduma o ulasku Hrvatske u EU.
U Hrvatskom saboru tako od 2011. godine sjedi 148 zastupnika iz Hrvatske i tri iz dijaspore pa je od prvotnih 12 zastupnika 1995. dijaspora, u konačnici “srezana” za tri četvrtine.
Do 2010. godine su Hrvati u BiH mogli glasovati u 43 grada, a danas mogu u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banja Luci gdje se nalaze hrvatska diplomatsko-konzularna predstavništva u kojima je glasovanje i jedino moguće. Istome su problemu izloženi i hrvatski državljani u svijetu koji mogu glasovati samo u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske.
Na taj je način hrvatskim državljanima izvan Republike Hrvatske zapravo onemogućeno biračko pravo, a zbog objektivno otežanih uvjeta glasovanja, od 411.000 birača u XI. izbornoj jedinici (dijaspora) samo 1,6 posto birača redovito iskoristi svoje biračko pravo.
Tekst se nastavlja ispod oglasa