Ovog tjedna na dnevnom redu Hrvatskog sabora nalazi se izvješće pravobraniteljice za osobe s invaliditetom Anke Slošnjak i pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić.
Podsjetimo, u Hrvatskoj postoje čak četiri pravobranitelja – pravobranitelj za djecu, pravobranitelj za ravnopravnost spolova, pravobranitelj za osobe s invaliditetom i pučki pravobranitelj, a njihov su (ne)rad kritizirali i neki zastupnici.
Zastupnik Mosta Nino Raspudić u ožujku ove godine tijekom rasprave o pučkoj pravobraniteljici, ukazao je na ‘vrtoglav rast’ proračuna Ureda pučkog pravobranitelja koji se posljednjih godina od 2008. gotovo udvostručio, a značajno je porastao i broj zaposlenih.
“Pravobraniteljstvo kao najbrže rastuća industrija u Hrvatskoj. Ured s 53 zaposlena bi trebalo preimenovati u Holding za ljudska prava.”, istaknuo je Raspudić ocijenivši kako bi Ured bio jednako učinkovit i sa četvrtinom zaposlenih, jer jednom godišnje producira “brošuricu na 200-tinjak stranica”.
Umjesto četiri pravobranitelja, zasigurno bi bilo mnogo funkcionalnije, učinkovitije i jeftinije imati samo jednu pravobraniteljsku instituciju. Taj je prijedlog udruga U ime obitelji predstavila još 2017.
Pravobraniteljske institucije imaju jako velik broj zaposlenih
“Žene s djecom, pogotovo samohrane majke, i obitelji s više djece su najranjivije i najdiskriminiranije skupine u Republici Hrvatskoj. Prijedlog U ime obitelji je da se sustav pravobraniteljskih institucija, koji treba štititi i promicati prava ovih i drugih ranjivih skupina, organizira na učinkovitiji način – jer smatramo da postoji jako velik prostor za poboljšanje njihovog rada. Uz promjenu organizacije, predlažemo i skraćenje mandata sa 8 na 4 godine. Činjenica je da trenutno imamo četiri odvojene pravobraniteljske institucije čija se područja djelovanja preklapaju, čija 4 ureda s ukupno 78 zaposlenih službenika djeluju na različitim lokacijama i stoga nisu dovoljno učinkoviti. U ime obitelji predlaže ono što je praksa prisutna u deset država članica Europske unije, da se sve pravobraniteljske institucije objedine u jednu jedinstvenu instituciju pučkog pravobranitelja, na jednoj lokaciji, da budu dio njegovog tima kao njegovi zamjenici, od kojih bi svaki imao svoj ured i nastavio učinkovitije djelovati u svojem području.” – rekao je za Narod.hr 2017. Ivan Munjin iz udruge U ime obitelji.
“Francuska je 2011. godine institut pravobranitelja za djecu i drugih pravobranitelja pripojila pučkom pravobranitelju upravo kako bi se spriječila fragmentacija pravobraniteljskih institucija, a poboljšala njihova učinkovitost i dostupnost građanima. Već je Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u 2003. predložila Hrvatskoj “da bi svaki novi pučki pravobranitelj [za djecu, za ravnopravnost, spolova, za osobe s invaliditetom] trebao činiti specijaliziranu jedinicu unutar Ureda pučkog pravobranitelja, umjesto da bude odvojena institucija”, upravo zbog racionalizacije troškova i učinkovitosti rada.” – dodao je, među ostalim, tada Munjin.
Tom prilikom je također predloženo da se mandat pučkog pravobranitelja smanji s 8 na 4 godine.
Munjin je za Narod.hr također istaknuo:
“Sve četiri pravobraniteljske institucije zajedno imaju zaposlenih 78 državnih službenika i 12 državnih dužnosnika (4 pravobraniteljice i njihove zamjenice i zamjenici) – ukupno 90 ljudi. Možete li zamisliti u stvarnom svijetu da bi netko dobio radno mjesto, na kojem odlučuje o sudbini mnogo ljudi i da ga nitko de facto ne bi nadzirao, provjeravao kvalitetu rada, tražio poboljšanja…Jedina točka kontrole rada pravobranitelja je prihvaćanje ili odbacivanje izvješća o radu koje svake godine podnose Hrvatskom saboru.”
UiO 2018. ponovno iznijela svoj prijedlog Vladi
U kolovozu 2018. UiO je ponovno iznijela svoj prijedlog Vladi.
U ime obitelji uputila je Vladi RH prijedlog da se sva pojedinačna pravobraniteljstva spoje u jedno jedinstveno tijelo, čime bi se smanjili njihovi troškovi od 25 milijuna kuna godišnje i povećala učinkovitost.
U Hrvatskoj trenutno postoje četiri odvojene pravobraniteljske institucije čija se područja djelovanja preklapaju, a čija 4 ureda s ukupno 90 zaposlenih (12 dužnosnika i 78 službenika) djeluju na različitim lokacijama i stoga nisu dovoljno učinkoviti.
Prema prijedlogu U ime obitelji, koji je udruga već podnijela Vladi u 2017., i sukladno europskoj praksi prisutnoj u 10 država članica EU, sva pojedinačna pravobraniteljstva (za djecu, za ravnopravnost spolova i za osobe s invaliditetom) spojila bi se u jedno tijelo Pučkog pravobranitelja te u istom opsegu nastavila svoje djelovanje kao specijalizirani pravobranitelji sa statusom zamjenika pučkog pravobranitelja.
Takvim bi se ustrojem pojednostavio pristup građana pravobraniteljima, poboljšalo pružanje potpore, brže rješavalo probleme, a novac koristio u interesu onih kojima je namijenjen – djece, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji.
Francuska je u 2011. spojila sva svoja pravobraniteljstva u jedno tijelo upravo s ciljem racionalizacije rada, kako bi se svi kojima se na bilo koji način krše prava mogli javiti na jednu adresu i dobiti jedinstven odgovor institucije pučkog pravobranitelja, s obzirom da su građani od više pravobraniteljskih institucija dobivali različite, katkad i oprečne odgovore.
Podsjećamo da je Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) u stručnoj analizi već 2003. predložila Hrvatskoj “da bi svaki novi pučki pravobranitelj [za djecu, za ravnopravnost, spolova, za osobe s invaliditetom] trebao činiti specijaliziranu jedinicu unutar Ureda pučkog pravobranitelja, umjesto da bude odvojena institucija”, upravo zbog racionalizacije troškova i učinkovitosti rada.
U skladu s navedenim preporukama U ime obitelji predlaže Vladi smanjenje mandata pučkog pravobranitelja s 8 na 4 godine. Naime, OESS napominje kako “su imenovanja u trajanju od osam godina preduga u usporedbi s imenovanjima od četiri ili pet godina, koja su uobičajenija kod pučkih pravobranitelja u drugim zemljama.”
Uređenje institucije pučkog pravobranitelja kakvo predlaže U ime obitelji dugoročno bi pružilo lakšu mogućnost uvođenja dodatnih specijaliziranih pravobranitelja zaduženih za zaštitu drugih ranjivih skupina, kao npr. majki i trudnica, umirovljenika, budućih generacija i sl. i doprinijelo zaštiti prava svih građana Hrvatske.
U ime obitelji se nada da će Vlada RH u najavljenoj racionalizaciji i spajanju državnih tijela uzeti u obzir gore navedene prijedloge, koji su ujedno i preporuka europskih institucija. – poručili su tada iz udruge U ime obitelji.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
