Živi zid je u svibnju pokrenuo inicijativu i prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma o ukidanju proračunskog financiranja političkih stranaka.
“Ovim referendumom uništavamo koruptivne stranke HDZ i SDP, završavamo jedno tužno, mračno razdoblje moderne hrvatske povijesti i započinjemo gradnju novog sustava bez parazitskih stranaka”, istaknuo je glavni tajnik Živog zida Tihomir Lukanić.
Kada je riječ o financiranju stranaka iz državnog proračuna, treba dodati se stranke također financiraju i iz proračuna lokalnih jedinica, kako pokazuje Izvješće o obavljenoj financijskoj reviziji političkih stranaka, nezavisnih zastupnika i predstavničkih jedinica lokalne i područne samouprave izabranih s liste grupe birača 2017. godine.
Naime, posljednje izvješće odnosi se na reviziju Državnog ureda za reviziju koji je krajem 2018. godine obavio financijsku reviziju 41 političke stranke, šest nezavisnih zastupnika te jednog člana predstavničkog tijela lokalne jedinice, kojom su obuhvaćeni financijski izvještaji i poslovanje za 2017.
“Prema izvještajima o prihodima i rashodima za 2017., revizijom obuhvaćene političke stranke iskazale su ukupne prihode u iznosu 133.790.832,00 kn, koji se odnose na prihode iz državnog proračuna u iznosu 49.900.646,00 kn, prihode iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: lokalne jedinice) u iznosu 52.059.712,00 kn, prihode od članarina u iznosu 12.861.381,00 kn, prihode od dobrovoljnih priloga (donacija) u iznosu 13.311.173,00 kn te druge prihode u iznosu 5.657.920,00 kn”, navodi se u izvješću.
Iz toga proizlazi kako veliku većinu svojih prihoda stranke dobivaju na temelju proračunskog financiranja političkih stranaka u čemu u skladu s brojem zastupnika prednjače Hrvatska demokratska zajednica i Socijaldemokratska partija
Ipak, zanimljivo je vidjeti kako se stotine tisuća kuna dodjeljuju i strankama koje nemaju više od jednog ili dva-tri zastupnika, kao i nekim strankama koje nemaju prihoda od članarina ili donacija.
Tako je HDZ 2017. godine dobio 19.282.654,00 kuna iz državnog proračuna, još 18.996.803,00 kuna iz lokalnih jedinica, dok je od članarina uprihodio 6.805.750,00 kuna, a od donacija 4.562.341,00 kuna.
SDP je kao druga stranka po broju zastupnika dobio 12.777.662,00 kuna iz državnog proračuna i 10.085.356,00 kuna iz lokalnih jedinica, dok je 2.169.665,00 kuna uprihodio od članarina te 613.503,00 kuna od donacija.
HNS je primio 4.074.329,00 kuna iz državnog proračuna, 1.892.500,00 iz lokalnih jedinica, 1.230.458,00 od članarina i 2.041.926,00 kuna od donacija.
Stranka Milana Bandića iz državnog proračuna dobila je 331.887,00 kuna, od proračuna lokalnih jedinica 2.282.042,00 kuna, dok je od članarina uprihodila 46.817,00 kuna, a od donacija 2.316.779,00.
Dodigov HDS dobio je čak 663.775,00 kuna iz državnog proračuna, dodatnih 84.840,00 kuna iz lokalnih jedinica, dok je od članarina uprihodio 0,00 kuna, a od donacija 65.053,00 kuna.
HSS je primio 1.692.625,00 kuna iz državnog proračuna, 3.429.658,00 kuna iz lokalnih jedinica, 1.158.120,00 od članarina te 222.549,00 od donacija.
HSLS je primio 331.887,00 kuna iz državnog proračuna, iz lokalnih jedinica 1.242.413,00 kuna, od članarina 19.585,00 te 280,00 kuna od donacija.
Most je iz državnog proračuna dobio 4.745.989,00 kuna, 1.760.927,00 kuna iz lokalnih jedinica, 23.630,00 kuna od članarina te 60.480,00 od donacija.
HSU je primio 663.775,00 kuna iz državnog proračuna, 1.299.604,00 kuna iz lokalnih jedinica, 193.547,00 od članarina te 12.100,00 od donacija.
HDSSB je uprihodio 331.887,00 kuna iz državnog proračuna, 545.554,00 kuna iz lokalnih jedinica, 0,00 kuna od članarina te 143.385,00 kuna od donacija.
IDS je primio 995.662,00 kuna iz državnog proračuna, 3.057.807,00 kuna iz lokalnih jedinica, 679.802,00 od članarina te 386.417,00 kuna iz donacija.
SDSS je dobio 995.662,00 kuna iz državnog proračuna, 900.017,00 kuna iz lokalnih jedinica, 166.112,00 kuna od članarina te 3.219,00 kuna od donacija.
Živi zid koji je pokrenuo i podržao ovu referendumsku inicijativu, dobio je iz državnog proračuna 995.662,00 kuna, a iz lokalnih jedinica 753.266,00 kuna dok je od članarina uprihodio 42.787,00 kuna te od donacija 44.820,00 kuna.
Neovisni za Hrvatsku su prema izvješću za 2017. godinu primili nula kuna iz lokalnih jedinica i državnog proračuna, od članarina 3,500 kuna, a od donacija 151.845,00 kuna.
Hrast je primio 331.887,00 kuna iz državnog proračuna, 83.911,00 lokalnih jedinica, 1.090,00 od članarina i 1.837,00 kuna od donacija.
Zaključno, parlamentarne stranke, njih osamnaest, dobile su sveukupno u 2017. godini dobile 49.542.892,00 kuna iz državnog proračuna, 46.717.172,00 kuna iz lokalnih jedinica, 12.591.594,00 od članarina te 10.805.176,00 od donacija. U prijevodu, osim što zastupnici imaju visoke plaće, stranke za svakog zastupnika dobivaju mjesečno oko 29 tisuća kuna iz državnog proračuna, a za zastupnice 10 posto više odnosno 32 tisuće kuna.
Uz to što su financirane iz državnog proračuna i proračuna lokalnih jedinica, stranke također dobivaju novac kao naknadu troškova izborne promidžbe dobiju li najmanje 10,0% važećih glasova birača od njihovog sveukupnog broja.
Loading...
Reload document 
Open in new tab Udruga U ime obitelji: ‘Financiranje političkih stranaka iz proračuna ne sprječava korupciju’
Podsjetimo, referendumska inicijativa kojom bi se ukinulo financiranje stranaka iz državnog i lokalnog proračuna vrlo je slična prijedlogu koju je prije 8 mjeseci, u vrijeme javne rasprave o Zakonu o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma iznijela udruga U ime obitelji.
No, Ministarstvo uprave odbilo je taj prijedlog. Štoviše, vladajući su tim zakonom omogućili dodatno financiranje političkih stranaka iz proračuna. Naime, prema novom zakonu stranke za izbornu promidžbu dobivaju 4 milijuna kuna – odnosno 2,5 milijuna kuna više nego dosada.
“Mislimo da model financiranja političkih stranaka javnim novcem nije dobar za hrvatsku demokraciju i politiku jer političke stranke čini manje odgovornima biračima te pretvara predstavničku demokraciju u sredstvo stranačke zarade.
Zbog krnje opcije preferencijalnog glasovanja, s cenzusom od 10%, birači imaju malo utjecaja na to tko ulazi i predstavlja ih u Saboru, već glavnu riječ vodi predsjednik stranke, koji sastavlja liste. Zato su izabrani zastupnici više odgovorni predsjedniku stranke, da ih ponovno stavi na listu nakon 4 godine, nego biračima – njihov ulazak u Sabor i ostanak na radnom mjestu ovisi primarno o mjestu na listi, koju određuje predsjednik, a ne o glasovima i volji birača, kazao je u travnju za Narod.hr Ivan Munjin, član Upravnog odbora udruge U ime obitelji.
“Ako to povežemo s financiranjem političkih stranaka, ključno je pitanje zašto bi se iz državnog i lokalnog proračuna automatizmom izdvajala financijska sredstva za političke stranke na temelju osvojenih mandata na izborima ako stranke i njihovi zastupnici nisu odgovorni svojim biračima nakon izbora? Zato je prijedlog U ime obitelji da stranke izravno traže od građana financijsku potporu za svoje djelovanje, da se financiraju isključivo donacijama, a da se sve financiranje javnim novcem postepeno u potpunosti ukine, po primjeru Italije. Na taj način će stranke biti više odgovorne biračima, vodit će računa o tome što njihovi birači misle i neće ih se sjetiti samo od izbora do izbora, svake 4 godine, jer će o volji birača ovisiti njihova egzistencija.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
