Ne stišavaju se komentari u slučaju koji je frustrirao ovogodišnje maturante, a riječ je o njihovoj kolegici koja se iz rastresenosti potpisala na esej iz Hrvatskoj jezika te joj je zbog toga poništena matura, a time i mogućnost upisa na fakultet. Mnogi su istaknuli na nelogičnost postupanja Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja: učenici koji predaju prazne papire umjesto napisanoga eseja u daleko su povoljnijem položaju od učenika koji su dobro napisali esej, ali su se potpisali ispod njega.
Aktualna odredba Pravilnika donesena je 2019.
U vezi s ovim slučajem poslali smo dodatna pitanja ravnatelju Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinku Filipoviću, te nam je odgovorio kako slijedi:
Narod.hr: Tko je pisao pravila za državnu maturu?
Ravnatelj Vinko Filipović: Pravilnik o polaganju državne mature donosi Ministarstvo znanosti i obrazovanja, odredba Pravilnika koja je ovih dana vrlo aktualna donesena je 2019. u vrijeme bivše administracije Ministarstva i kao takva primjenjuje se od tada za svaku državnu maturu. Iste je godine Ministarstvo dalo suglasnost na izmjenu u ispitnom katalogu kojom se briše odredba da je prag prolaznosti na eseju uvjet polaganja ispita iz Hrvatskog jezika.
> Maturantica u raljama birokracije: Pala kompletnu maturu iz Hrvatskog jer se potpisala na esej
Zašto ne postoji pravo žalbe
Narod.hr: Zašto ne postoji pravo žalbe?
Ravnatelj Vinko Filipović: Osobno nisam sretan s takvom odredbom, no Centar je dužan postupati prema odredbama Pravilnika i ostalim propisima. Znakovito je da do sada nitko tu odredbu Pravilnika nije problematizirao kao spornu. Je li ona zakonita, o tome mogu dati sud nadležna tijela, ali dok je na snazi mora se primjenjivati.
Narod.hr: Zbog čega su Hrvatski jezik položili oni koji su na eseju predali prazan papir ili nisu napisali dovoljan broj riječi, ali ne i oni koji su se potpisali?
Ravnatelj Vinko Filipović: Prema pravilima neriješen ispit predan nakon trideset minuta nazočnosti u ispitnoj prostoriji kao i esej s nedovoljnim broj riječi vrednuje se s nula bodova.
Narušavanje tajnosti identiteta pristupnika potpisivanjem punim imenom i prezimenom ili na neki drugi način koji omogućava identifikaciju pristupnika je prema Pravilniku nedozvoljeno ponašanje pristupnika za što je propisana mjera poništenja ispita, što se primjenjivalo svih ovih godina.
Narod.hr: Smatrate li da su pravila i dalje dobra ili su možda nedorečena, te hoće li se mijenjati?
Ravnatelj Vinko Filipović: Svaka se pravila mogu poboljšati, Centar je već i prije ovog slučaja planirao Ministarstvu predložiti određene promjene Pravilnika o polaganju državne mature kojima se želi jasnije i preciznije definirati neke odredbe kako bi ostalo što manje prostora za različita tumačenja. Na prijedlog Centra, Ministarstvo je donijelo odredbu u Pravilniku koja stupa na snagu 1. listopada 2022. prema kojoj pristupnik neće više moći položiti ispit iz Hrvatskog jezika ako iz ispitne cjeline školski esej ne ostvari određen broj bodova, stoga će ova dvojba prazan esej ili potpis punim imenom i prezimenom postati bespredmetna.
Slučaj je, kako smo pisali, među ostalim, komentirala i znanstvenica dr. sc. Beata Halassy:
Ispit poništen zbog rastresenosti
“Ovih dana interes javnosti zaokuplja slučaj maturantice, kojoj je poništen ispit iz hrvatskog jezika, zbog čega nije uspjela maturirati u ljetnom roku. Posljedica je da se ne može upisati na studij klavira na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, usprkos tomu što je uspjela proći prijemni ispit na tom visokom učilištu. Radi se o studiju s malim brojem polaznika, na kojem je izazov zaslužiti mjesto. Radi se o studiju na kojem vjerojatno neće biti jesenskog roka, jer se sva mjesta popune u ljetnom.
Ispit ih hrvatskog jezika joj je poništen jer je u trenutku rastresenosti stavila svoj potpis na esejski dio ispita hrvatskog jezika, što zabranjuju pravila s kojima su maturanti upoznati i koja su im pročitana neposredno prije pisanja ispita.
Zagovornici poništenja ispita argumentiraju takvu odluku pravilima, koja se jednako primjenjuju na sve, te činjenicom da ovo nije jedinstveni, izolirani slučaj, već je takvih slučajeva bilo ne samo ove, nego i prijašnjih godina.
No je li to baš tako?
Zar se izlazak na esej nije mogao priznati?
Bitno je razumjeti da se ispit iz hrvatskog jezika sastoji od dva dijela – testa iz hrvatskog jezika i književnosti, te pisanje eseja. Ta dva dijela pišu se neovisno, u različite dane. Potpis na eseju narušava pravilo tajnosti samo na tom dijelu ispita, ne i na testu ih hrvatskog jezika i književnosti.
Sljedeće što je važno istaknuti jest da za esejski dio ispita iz hrvatskog jezika ne postoji prag prolaznosti. Drugim riječima bitno je samo pojaviti se na tom dijelu ispita. Mnogi maturanti predali su prazan papir i zaslužili nula bodova na tom dijelu ispita. Prema riječima ravnatelja Filipovića čak 3825 učenika zaslužilo je nula bodova na esejskom dijelu ispita, među njima mnogi koji su predali prazan papir ili nisu napisali dovoljan broj riječi. Usprkos tomu, čak njih 3700 uspješno je položilo ispit ih hrvatskog jezika, jer su na drugom dijelu ispita – testu iz jezika i književnosti – dobili dovoljno bodova za polaganje ispita.
Teško je razumjeti…
U svjetlu toga, teško je razumjeti da se isto pravilo nije moglo primijeniti i na maturanticu koja je napisala esej, ali se na njega potpisala. Narušila je pravilo o tajnosti u tom dijelu ispita, i nije sporno da je time isključila mogućnost da se njen esej pregledava i ocjenjuje. No, nije li se moglo njenom eseju dodijeliti nula bodova, jer mu je uredno pristupila, baš kao i svima onima koji su se pojavili na tom dijelu ispita i predali prazan (nepotpisani) papir? U takvom slučaju, ocjenjivao bi se samo njezin test iz jezika i književnosti kojemu tajnost nije narušena, jer se pisao neovisno, drugoga dana. Ukoliko je na njemu skupila dovoljno bodova za prolaz iz hrvatskog jezika, nije li trebala uspješno maturirati, baš kao i njeni kolege koji nisu bili uspješni u pisanju eseja, dapače, nisu se niti potrudili napisati ni jedno slovo?
Kako to čelnim ljudima obrazovnog sustava nije jasno?
U konačnici, ne bi li od prosvjetnog sustava bilo za očekivati da će u svakom individualnom slučaju nastojati ići na ruku maturantima, ukoliko to pravila dopuštaju? A u ovom slučaju, pravila to apsolutno dopuštaju. Nije sporno da stavljanjem potpisa na ispit, isključuješ taj ispit iz postupka ocjenjivanja, i ne možeš na njemu osvojiti niti jedan bod. Ako se radi o ispitu iz matematike, jasno je da ne možeš uspješno položiti taj ispit ako ne osvojiš dovoljan broj bodova, jer postoji bodovni prag kojeg moraš prijeći. Isto je i ako to učiniš na bilo kojem drugom ispitu iz bilo kojeg predmeta, za kojeg postoji bodovni prag prolaznosti. No, esej iz hrvatskog, prema pravilima koja sada vrijede, nema prag prolaznosti, potrebno mu je samo pristupiti. To je maturantica učinila. U ovom slučaju ne radi se o zaobilaženju pravila, već njihovoj primjeni u interesu djeteta.
Zabrinjavajuće je kako to čelnim ljudima krovnih institucija u obrazovnom sustavu nije jasno. Jesu li to uopće prosvjetni radnici?” – pita se dr. sc. Beata Halassy.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
