U Luci Ploče zaplijenjeno je 220 kilograma heroina. To je dosad najveća zapljena te droge u Hrvatskoj. Heroin je pronađen u kontejnerima koji su stigli brodom preko Turske. Na drugom brodu, koji je stigao iz Kolumbije, pronađena su 62 kilograma kokaina. Bio je skriven pod morem, u metalnom odjeljku koji je za brod bio pričvršćen vijcima i magnetima. Završava li ta droga kod nas ili je Hrvatska samo tranzitno odredište? Komu je namijenjena? Raste li broj ovisnika?, pitanja su o kojima su raspravljali gosti u emisiji “Otvoreno” na HRT-u.
Gosti emisije bili su:
Dražen Rastović, voditelj Službe kriminaliteta droga PNUSKOK-a,
izv. prof. dr. sc. Ante Bagarić, dr. med., specijalist psihijatrije i pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu,
prof. dr sc. Slavko Sakoman, dr. med., neuropsihijatar,
Mario Plazibat, zaposlenik Zajednice “Susret”.
> Najveća zapljena u Hrvatskoj: U Luci Ploče policajci otkrili 220 kilograma heroina
Veliki je problem dark web
Dražen Rastović, voditelj Službe kriminaliteta droga PNUSKOK-a, rekao je kako su nakon zapljene provodili izvide kako bi prikupili što više dokaza o organizatorima krijumčarenja. Pritom su u sklopu međunarodne policijske suradnje kontaktirali kolege iz Europe i svijeta.
– Sve luke u Europi su popularne jer je Europa sve više cilj međunarodnog kriminala i međunarodnih zločinačkih organizacija. Radi se o jednom globalnom trendu hiperprodukcije svih vrsta droga, ali s druge strane i velike potražnje, popularizacije trošenja droga kao prihvatljivog stila života. I onda imate situaciju da u Europi imate veliku potražnju za drogama, normalno da je to novo veliko tržište. Kad govorimo o kokainu, to je veliko tržište za južnoameričke kartele. Ali ne samo za kokain, već i za marihuanu, kemijske droge koje se velikim dijelom proizvode u zapadnoj Europi i tradicionalno heroin, rekao je Rastović dodajući da se iza toga krije cijeli niz razloga.
– Radi se o jedinstvenom ekonomskom prostornom tržištu. Sloboda kretanja roba, ljudi i kapitala. Cijene na europskom tržištu ilegalnih droga su veće nego na nekim drugim tradicionalnim tržištima. Moramo priznati da u EU ima velikih razlika u policijskim organizacijama, u postupcima, zakonima. Imate situaciju da u jednoj državi za istu količinu droge ćete dobiti 6 godina zatvora, a u drugoj 5000 eura kazne. To je jedno izuzetno lukrativno tržište i zna se da zločinačke organizacije nisu u opasnosti jer ovdje nema oduzimanja imovine. Situacije je da kriminalac ne može završiti u zatvoru na 500 godina. Iz tih razloga je podesna za prodaju i krijumčarenje droga, pojasnio je Rastović.
Rastović je rekao da je zaplijenjeni heroin bio namijenjen za zapadno europsko tržište. Što se tiče kokaina, kaže da još nisu sigurni.
– Imamo dosta saznanja za oba krijumčarenja o počiniteljima, otkrio je.
Rastović je rekao da je veliki problem dark web koji omogućuje sofisticiranu prodaju i kupnju droge.
– Imate internetske programe, prikrijete identitet, spojite se na stranicu, tamo se nude najkvalitetnije i najjeftinije droge. Nema kontakta ni opasnosti od otimanja novaca. Pretežno se plaća elektroničkom valutom. Problem je što se takva droga, pogotovo kemijska koju je teško detektirati, krijumčari u običnoj pošti, u aluminijskoj foliji, rekao je Rastović.
Policija s carinom, rekao je, svake godine prijavi od 900 do 1400 dilera, krijumčara, članova zločinačkih organizacija.
– Stanje sigurnosti javnog reda i mira adekvatno je uloženom i zadovoljavajuće kad se pogleda okolica, ustvrdio je Rastović.
Psihijatar Bagarić: “Naš cjelokupni društveni stav je katastrofalan”
Ante Bagarić, specijalist psihijatrije i pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu, rekao je da je potražnja za drogom sve veća jer uzimanje droga više ne predstavlja nešto tako negativno u društvu.
– Uzimanje droge više nije nešto što je tako negativno u društvu, nego je to nešto što je ili onako formalno negativno, ili čak potpuno pozitivno. Za mlade ljude u Europi, uzimati kokain, uzimati amfetamine uvijek je nešto što je bilo za jedan dio generacije, jedan dio ljudi, jedan dio osoba. Međutim to je danas naš cjelokupni društveni stav koji je katastrofalan. Dovodi do katastrofalnih rezultata. Amerika je prošle godine prvi put prošla 100 tisuća mladih umrlih od predoziranja. Nekad kad je to bilo 20 tisuća mi smo mislili da je to top. Mijenja se kontekst koji je opasan i koji daje svoje rezultate. Na razini makrozajednice recimo Hrvatske, na razini obitelji koje su udaljenije, mijenja se komunikacija, sve to čini da zadovoljenje vlastitih potreba bude brzo s dinamičnim drogama, rekao je Bagarić.
Pandemija COVID-a nepovoljno je utjecala na konzumaciju droga.
– I Hrvatska koja je dugo bila heroinska zemlja i cijela se ta opijatska ovisnost držala pod kontrolom, sada je to buknulo s kokainom. U cijeloj Europi i Hrvatskoj su nepovoljni trendovi. Pandemija kao velik stres ne pomaže, nego dovodi da su ljudi zatvoreniji. Pandemija je sigurno sam po sebi uzrok da će neke mlade osobe ili koji imaju mentalne probleme lakše i brže posegnuti za drogom, rekao je Bagarić.
Po konzumaciji droga smo stigli ostatak Europe, ali stopa predoziranja je i dalje niska.
– Što pokazuje da naš sustav ima dobre rezultate. Važno je da se od školskog sustava radi prevencija, da se mlade osobe uče da mogu dobiti pomoć kada je traže. To je jedan od najvažnijih momenata, upozorio je Bagarić.
Naglo skočila potrošnja droga
Slavko Sakoman, neuropsihijatar, rekao je kako je gotovo neshvatljivo da u je svega 4-5 godina prije COVID pandemije naglo skočila potrošnja droga.
– Samo amfetamin je s 2014. na 2015. skočio 400 posto u Zagrebu. Takve trendove ne bilježi niti jedna država EU. Sada najedanput priča povećala se potrošnja svugdje. Ne, neznatan je trend povećanja potrošnje u većini europskih gradova. Zagreb se po dvije droge našao na prvom mjestu po potrošnji, amfetamin na prvom i kanabis, imamo potrošnju kanabisa u tjednu veću nego Amsterdam. Po kokainu smo na osmom mjestu, a ecstasyju na šestom. Odljev novca u ruke organiziranog kriminala je enorman. Samo na uličnoj razini se dogodi odljev novca oko 8 milijardi kuna, rekao je Sakoman.
Sakoman je rekao kako od nove Nacionalne strategije do 2030. ne očekuje ništa.
– Administrativno-birokracijski pristup gdje 10-ak ljudi piše programe čitavu godinu. Program koji sam ja kreirao 1996. imao je 10 točaka. Tu se unaprjeđivalo znanja, pratilo se situaciju na terenu. Maknuli smo stigmu s tih ljudi. Nedavno mi je došao jedan gazda softverske kuće s par desetaka softveraša, svaki dan oni rade posao na kokainu, pola plaće troše na kokain. Koliko treba vremena da se kokain nabavi u Zagrebu? Jutros sam zvao jednog korisnika i kaže da mu treba tri minute za nabaviti drogu. Takva dostupnost droge nije bila nikad viđena! U Zagrebu se potroši oko tone kokaina ulične čistoće između 40 i 30 posto, rekao je Sakoman.
Rekao je da je COVID samo povećao potrošnju droge.
– Droge s dark neta su rijetko sredstva koja stvaraju ovisnike koji će doći na liječenje. Tu dominiraju amfetamin, kokain, kanabis. Koordinacija sustava se rasula, upozorio je Sakoman.
Droga lako dostupna, cijena niska
Mario Plazibat, zaposlenik Zajednice Susret, završio je u paklu droge s 14 godina. Bio je ovisnik o heroinu.
– Danas se događa to da se u Hrvatskoj promijenio trend, heroin više nije in. Danas su okrenuti speedu, kokainu, marihuani. To je užasno lako dostupno. Današnja marihuana je desetine puta jača nego ona iz ’90-ih. Veća je dostupnost amfetamina. Cijena je užasno niska, rekao je Plazibat.
Otkrio je kako su terapijske zajednice pune. Prosjek članova je oko 30 godina.
– Ako završiš program koji traje dvije godine, ako si spreman promijeniti sebe, onda postotak raste. Ako misliš tražiti prečicu, onda je postotak nula. Treba uložiti puno motivacije i volje. Jako je teško izaći van, moraš naći novi smisao, kao malo dijete moraš naučiti sve ispočetka, rekao je Plazibat odgovarajući na upit koliko se ovisnika uspije izvući iz pakla droge.
Plazibat je progovorio i o svom odvikavanju.
– Shvatio sam kad sam upao u depresiju, imao napade panike. Jednom kad osjetiš taj moment, drugo je kad si mlad i kad te netko gura, ili ćeš izaći van ili ćeš završiti pod pločom. Skupio sam tu snagu, dvije i pol godine sam uložio. Izlazak iz toga je težak, ali život je lijep, zaključio je Plazibat.
Tekst se nastavlja ispod oglasa