Sprema li se Andrej Plenković popeti koju stepenicu više u institucijama Europske unije? Premijerovi nedavni postupci potakli su spekulacije.
Bivša šefica hrvatske diplomacije Marija Pejčinović Burić , odlučila je kako se neće po drugi put kandidirati za glavnu tajnicu Vijeća Europe, nakon što joj istekne tekući mandate. U medijima su se pojavile spekulacije, kako bi posrijedi moglo biti otvaranje puta premijeru Andreju Plenkoviću za prelazak na neku od dužnosti u institucijama EU.
Sprema li Andrej Plenković skok u karijeri?
Podsjetimo ponajprije kako Vijeće Europe u Strasbourgu nije institucija EU, ali, kako prenose dobro informirani izvori, činjenica da ni jedan hrvatski političar u osvit i neposredno nakon izbora za europski parlament u lipnju ne drži neku visoku poziciju u međunarodnim institucijama, olakšala bi eventualnu premijerovu kandidaturu za visoku poziciju u institucijama EU.
Parlamentarna skupština Vijeća Europe odabrat će jednog od trojice kandidata također u lipnju, nakon čega mandat novom glavnom tajniku počinje 18. rujna. Gđa Pejčinović Burić donijela je odluku nakon razgovora s premijerom Plenkovićem koji joj je, prema navodima iz medija, zajamčio podršku ako se ona na to odluči, što na kraju nije učinila.
Pogledajmo koje još činjenice idu u prilog ovim spekulacijama.
Primjerice, u prošlosti je jedna od bitnih odluka premijera i njegovih suradnika u Vladi također, po svemu sudeći, utjecala na karijeru jedne članice HDZ-a u europskim institucijama.
Riječ je o ratifikaciji Istanbulske konvencije 2018. godine i prelazu tadašnje HDZ-ove članice Europskog parlamenta Dubravke Šuice, koja je u tom procesu igrala javno vidljivu ulogu, u Europsku komisiju.
Ratifikacija Istanbulske konvencije i karijera Dubravke Šuice
Podsjetimo, Vlada je 22. ožujka 2018. jednoglasno prihvatila prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, kako glasi službeni naziv Istanbulske konvencije, dok ga je Hrvatski sabor potvrdio 13. travnja, pri čemu se 30 zastupnika izjasnilo protiv ratifikacije, među njima i 14 HDZ-ovih, a dvojica su bili u sabornici, ali nisu glasovali.
Dubravka Šuica (HDZ): Bilo bi nam lakše da je Istanbulsku konvenciju ratificirala Milanovićeva Vlada
Istanbulska konvencija je na snagu stupila 01. listopada 2018. Primijetimo pritom kako je riječ o dokumentu koji je objavilo upravo Vijeće Europe, kao krovna europska – ali ne i EU – institucija za utvrđivanje kriterija ljudskih prava i s tim povezanih pitanja. Dokumenti koje izda Vijeće Europe stoga ne stupaju na snagu u EU institucijama, pa se dalje upućuju državama članicama kao preporuke ili direktive EK, nego se, jednom kad ih ratificiraju, na provođenje njihovih načela izravno obvezuju same države članice.
Kako je podrška ratifikaciji Istanbulske konvencije bila zapravo politički zaokret HDZ-a, ako se prisjetimo premijerovih izjava protiv “rodne ideologije” uoči izbora 2016., ona je stranku koštala solidan broj birača.
Od Europskog parlamenta do Europske komisije
Dubravka Šuica je kao europarlamentarka igrala važnu ulogu u uvjeravanju javnosti kako nije posrijedi ideološki dokument. U tom je smislu po tom pitanju, među ostalim, bila izjavila:
“Ako se sjećate, premijer Plenković najavio je ratifikaciju ove Konvencije, a u međuvremenu se ništa nije promijenilo. Prigovori koji se tiču termina ‘rod’ i ‘spol’ nisu opravdani jer radi se o jezičnom problemu prilikom prevođenja termina ‘gender’. Po mojem mišljenju, puno je važnije usvojiti Istanbulsku konvenciju i tako smanjiti mogućnost nasilja nad ženama, nego odbaciti ovaj dokument zbog riječi kao što su spol ili rod. Znam da se nekima koji su desno ovo neće svidjeti, ali je tako.”
Tko je Dubravka Šuica, Plenkovićeva kandidatkinja za povjerenicu u Europskoj komisiji?
Kandidaturu Dubravke Šuice za mjesto jednog od europskih komesara, Andrej Plenković bio je najavio u kolovozu 2019. godine, u prvoj godini njezinog drugog mandata u Europskom parlamentu. U prosincu iste godine Šuica je imenovana za hrvatsku povjerenicu u Europskoj komisiji, nakon čega joj je dodijeljen portfelj Demokracije i demografije i položaj potpredsjednice Europske komisije.
Nedavna ostavka Predsjednika Vijeća Europske unije
Kako stvari funkcioniraju u EU institucijama, odnosno kako se u njima gradi karijera, pokazuje i recentni primjer predsjednika Vijeća Europske unije Charlesa Michela koji je doživio oštre kritike, kad je objavio prijevremenu ostavku kako bi se kandidirao za bolji položaj u Europskom parlamentu nakon lipanjskih izbora.
Kritike se Michelu upućuju ponajprije stoga što je na taj način možda otvorio put Viktoru Orbanu na ispražnjeno mjesto predsjednika Europskog vijeća, jer prema načelu rotacije mađarska će biti na čelu Vijeća Europske unije od srpnja do prosinca ove godine.
U tom smislu, očigledno je kako, ako netko želi zauzeti poziciju u europskim institucijama, na koji to način može učiniti. U ovom trenutku se samo dade spekulirati, ali jasno je kako će mjesto predsjednika Europskog vijeća, koje zauzima premijer jedne od 27 država članica među kojima je i Andrej Plenković, po svemu sudeći biti ispražnjeno, a europski dužnosnici su u velikom strahu pred da bi to mogao iskoristiti Orban, koji je s većinom u stalnom političkom sukobu.
U prilog tomu kako vjerojatno mnogi ne bi imali ništa protiv da na tom mjestu vide Andreja Plenkovića, koji s krovnom politikom EU kako znamo nikad nije u sukobu, čak ni po cijenu gubljenja zamašnog dijela svog domaćeg biračkog tijela, ide i Michelsov odgovor kritičarima.
Naime, on je na kritike odgovorio kako u lipnju Vijeće europske unije treba donijeti odluku o njegovom nasljedniku “tako da je lako odlučiti, odnosno predvidjeti” tko će ga zamijeniti na funkciji predsjednika.
Premda se, naravno, ne može znati što hrvatski premijer dalje planira u svojoj političkoj karijeri, opisane okolnosti, kao i način na koji se gradi karijera u europskim institucijama, ostavljaju utisak koji donekle daje za pravo spekulacijama kako one idu u pravcu političkog vrha EU.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
