Održano je ročište na Službeničkom sudu Ministarstva uprave u slučaju Ministarstva vanjskih i europskih poslova protiv diplomatkinje Elizabete Mađarević radi verbalnog delikta kojega je pokrenuo glavni inspektor MVEP-a Damir Božić u rujnu prošle godine nakon što je jedan portal pokrenuo medijski linč protiv službenice Mađarević. Sve je pokrenuto radi tri rečenice impresije s ljetovanja u Grčkoj kojega je državna službenica objavila na svom zatvorenom privatnom profilu, a netko ih je dostavio novinaru Duhačeku.
O čemu se radi?
Radi vrijednosnog suda kojega je službenica Mađarević izrekla na ljetovanju, a koji nije nikoga vrijeđao, se kroz medijski linč doveo u pitanje njezin ugled, čast i dostojanstvo, a sam poslodavac ju od toga nije zaštitio iako je prema zakonu to dužan. Odvjetnik službenice Mađarević Hrvoje Vukić izjavio je da je ovo eklatantni primjer kršenja službeničkih i ustavnih građanskih prava pojedinaca od strane Ministarstva vanjskih i europskih poslova jer se jednoj državnoj službenici sudi radi verbalnog delikta i izgovorene tri rečenice u privatnoj i zatvorenoj korespondenciji na Facebook profilu zbog njezinih osobnih stavova koji nisu protuzakoniti.
Što je iznijela obrana?
Obrana je navela brojne dokaze da je optužba znala za javne objave u kolumnama prije pet godina te da praksa objavljivanja stručnih radova i članaka u osobnom svojstvu nije protuzakonita, a za iste je objave službenica Mađarević i pohvaljena od brojnih dužnosnika MVEP-a. Usto, obrana je navela dokaze da je službenica nekoliko puta pohvaljivana radi svojeg profesionalnog rada tijekom 14 godina službe i na mandatu od strane predstavnika hrvatske dijaspore u Berlinu, ministra Zdravka Marića prilikom službenog posjeta SR Njemačkoj koji je poslao službeni dopis zahvale za obavljeni rad, te samog ministra Gordana Grlića Radmana. Dapače, ministar Grlić Radman bio je i mentor stručnog rada na savjetničkom ispitu Diplomatske akademije službenici Mađarević na temu krize demokracije i izbjegličke krize, a čije su teze bile obrana nacionalnih i EU granica te zaustavljanje migracije, za koje ju sada MVEP tuži, ističe obrana. Za kršenje službene dužnosti optužba nije navela ništa što bi dovelo u pitanje njen profesionalni angažman osim privatnih konzervativnih stavova koje službenica osobno zastupa i zbog kojih ju je prozvao jedan medij, dodali su.
Međutim, prema Zakonu o državnim službenicima (čl. 11, čl. 13) službenici diplomati se ne smiju diskriminirati zbog svojih političkih ili vjerskih uvjerenja niti ih ministar smije zaustaviti u napredovanju zbog vlastitih stavova, a dapače službenici mogu biti članovi političkih stranaka te se kandidirati na izborima što ipso facto znači da službenici mogu zastupati različite političke opcije te iznositi mišljenja kakva žele, kako u službi, tako i izvan službe. Sloboda govora i politička prava uostalom temeljna su prava građana pojedinaca prema Ustavu RH (čl. 14, čl. 22, čl. 35. Čl. 38 i čl. 40), a svi bez obzira na pripadnost bilo kojoj političkoj opciji i političkim uvjerenjima moraju imati pristup radu u javnim službama (čl. 44). Ova su prava i slobode garantirana svim pojedincima jer je Hrvatska demokratska država, navodi obrana.
Krše li se u slučaju Elizabete Mađarević ta prava od same institucije u kojoj zaposlena radi iako bi sve javne institucije trebale poštovati hrvatske zakone i Ustav RH, pitaju se. Navode da mnogi diplomati i službenici javno pišu i objavljuju radove, postove, kolumne, ali je samo službenica Mađarević optužena za verbalni delikt zbog svojih konzervativnih stajališta. Primjerice, zbog protivljenja eutanaziji, pobačaju, nasilnim migracijama, itd.
Odvjetnik Vukić iznio je vjerovanje da će sud donijeti pravednu i oslobađajuću presudu jer „ako će se cenzurirati svaka riječ ikada napisana ili izrečena u javnosti ili privatno da bi se netko prokazao, i to vaditi izvan konteksta kao što je učinjeno službenici Mađarević, tada bi “s većinom službenika ili hrvatskih veleposlanika trebalo jednako postupiti, s obzirom da su mnogi bili političari i stranački dužnosnici ili pak visoko pozicionirani funkcioneri u bivšoj komunističkoj državi te zastupaju razne političke stavove“. Naprotiv, ističe, službenica Mađarević je bila službenica srednjeg ranga i tijekom službenih dužnosti je slušala naputke svoga nadređenog, kao što i Zakon o državnim službenicima i Zakon o vanjskim poslovima nalaže, a svi su bili upoznati s njenim osobnim stajalištima. Svi službenici imaju na to pravo prema Ustavu i Zakonu o državnim službenicima jer služe javnome interesu, a demokratske države ne smiju ograničavati niti dirigirati slobodu misli i govora vlastitih građana, pa tako i javnih i državnih službenika.
U jednoj demokratskoj državi potpuno je neprihvatljivo da vlast ili neki ministar prati i nadzire privatnu korespondenciju vlastitih građana, a ugrožavati pravo hrvatskih građana i službenika da slobodno izražavaju svoje mišljenje o društveno-političkim pitanjima, kako u privatnosti tako i javno, teško je kršenje demokratskih i europskih standarda o temeljnim građanskim i ljudskim pravima, poručuje odvjetnik.
Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivan Zvonimir Čičak slaže se stim, pa je HHO odlučio vršiti monitoring nad čitavim procesom. Podršku službenici Mađarević došli su dati i brojni građani te neki saborski zastupnici Domovinskog pokreta, kao i predstavnici nekoliko braniteljskih udruga.
Ovdje se, međutim, postavlja pitanje mogu li državni i javni službenici biti neovisni u svom djelovanju i služiti općem dobru ako im je egzistencija upitna samo zato jer imaju neke (konzervativne) stavove, a da se ne postavljaju pitanja o njihovim kompetencijama? Stoga se ovdje ne radi o samoj službenici Mađarević već o funkcioniranju javne i državne uprave te samoj demokraciji i slobodi svih ljudi da imaju pravo iznijeti svoje mišljenje, bez obzira slagali se mi s tim mišljenjem ili ne, poručuju iz njezine obrane.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
