Zbornik izabranih radova nastalih u sklopu projekta Poticanja novinarske izvrsnosti u 2021. Agencije za elektroničke medije predstavljen je u zagrebačkom hotelu Westin. Među izabranim novinarskim radovima je i članak glavne urednice Narod.hr-a Ivane Josipović, objavljen na Narod.hr-u u srpnju 2021.:
> Iz prve ruke s Banovine: Kako izgleda život u mobilnoj kućici/kontejneru?
Radovi uvršteni u zbornik nastali su u sklopu drugog ciklusa ovog Projekta koji se provodio na temelju bespovratnih sredstava u visini od 983.213,00 kuna, proslijeđenih od Ministarstva kulture i medija u okviru raspodjele prihoda od igara na sreću, čime ukupan iznos sredstava namijenjenih poticanju novinarske izvrsnosti u protekle dvije godine iznosi 1.983.213,00 kuna.
Zbornik su predstavili članica Vijeća za elektroničke medije i voditeljica projekta Anita Malenica, prof. dr. Danijel Labaš s Hrvatskog katoličkog sveučilišta te Ivana Petrović, članica Povjerenstva za ocjenu radova.
Ivana Petrović: “Ovo je pravo, ‘punokrvno’ novinarstvo”
Ivana Petrović, članica Povjerenstva za ocjenu radova istaknula je sljedeće: „Ovaj zbornik izabranih radova, koji predstavlja čitav Projekt, zbir je onoga što nazivamo pravim, “punokrvnim” novinarstvom. Novinarstvom koje kao da gubi na važnosti zbog brzog razvoja tehnologija, utjecajem društvenih mreža – riječju – brzim i površnim informiranjem. Priče koje možete pročitati u ovom Zborniku demantiraju tezu koja se može često čuti, a to je da više nema pravih novinara kao ni pravoga novinarstva. Štoviše, kao članica Povjerenstva za ocjenjivanje prijava pristiglih na javni poziv Agencije za elektroničke medije, za projekt poticanja novinarske izvrsnosti, već sam treću godinu za redom na “sto muka” kada prijave trebam ocijeniti i potpisati konačnu listu najbolje ocjenjenih radova, na kojoj je nužno ona crvena linija koja dijeli dobitnike novca za novinarski projekt kojega su prijavili – od onih koji to nisu.
Na “sto muka” sam upravo zato jer su svi pristigli prijedlozi dobri. Nijedan nije loš. Svi su zrcala onog pravog, temeljitog novinarstva i zrelosti autora. Usporedila bih to s dobrim filmovima koji su imali “peh” da su za Oscara konkurirali u godini “Kuma”, “Schindlerove liste” ili “Amadeusa”. Oscara nisu dobili, ali to ne umanjuje njihovu vrijednost i gledanost. Stoga potičem kolege da se i dalje prijavljuju na natječaj sa svojim pričama i zanimljivim feljtonima. Novinarske priče objavljene u ovome Zborniku obrađuju raznovrsna područja politike i društva. Mnoge su od njih pogledi iz kuteva koje u medijskom prostoru nismo vidjeli, čuli ili pročitali. Pluralizam stavova utemeljenih na činjenicama stoga je i posebna vrijednost ovoga Projekta, koji nije samo “čuvar i poticatelj” izvrsnosti u novinarstvu, već daje i velik doprinos razvoju i očuvanju temeljnih vrijednosti naše relativno mlade demokracije.“
Prof. Labaš: “U ovim sam radovima osjetio duh i dah ozbiljnog novinarstva”
O Zborniku je govorio i prof. dr. sc. Danijel Labaš s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
„Zbornik izabranih radova „Poticanje novinarske izvrsnosti u 2021.“ ne može se samo listati, nego poziva na pomno čitanje. I ja sam čitajući izabrane radove često pomišljao kako bi i meni bilo sjajno, lijepo i nadasve profesionalno izazovno proći „istim putem“ kojim su išle novinarke i novinari, autorice i autori izabranih tekstova. Zašto?
Zato što sam u tekstovima osjetio i duh i dah ozbiljnog, da podvučem! – serioznog novinarstva, volju i želju kakvu sam nekad prepoznavao i za kakvu sam se nadao da će se sačuvati, živjeti i trajati – ne samo jučer, nego i danas i sutra. I baš sam takvo novinarstvo i takve profesionalce još jednom, nakon onoga lanjskoga Zbornika, ponovno pronašao u ovome ovogodišnjem.
Ovi izabrani tekstovi, konačno, valja i to reći, ako to nije pretjerano i ako nisam previše subjektivan – potpuno odudaraju od onoga što smo čuli i čitali iz pera poznatih novinara kao što su Ante Gavranović, Antun Masle i drugi koji su u ’90-ima, u listu „Novinar“ Hrvatskoga novinarskog društva pisali o površnoj spektakularizaciji i pogubnoj komercijalizaciji novinarstva i posljedičnoj redikulizaciji publike. Ovaj zbornik donosi radove koji su spektakularni, ali po svojoj temeljitosti i profesionalnom pristupu, a što se redikulizacije tiče – oni bi nam mogli poslužiti kao pravi primjer ismijavanja neozbiljnog, površnog i tabloidno-bulevarskog novinarstva.
Prije svega i nakon svega valja pohvaliti ovu inicijativu i njezine idejne kreatore iz Agencije za elektroničke medije koji su zamislili, otvorili i proveli ovaj zbilja vrijedan projekt. Nakon prošlogodišnjeg i ovogodišnjeg natječaja mislim da niti ne pomišljaju zaustaviti ovaj projekt koji je i njima pokazao da su mnogi novinari, ali i šira publika, na njega jedva čekali. Mene posebno veseli činjenica da će ovi tekstovi sigurno pridonijeti i jačanju svijesti o tome da još uvijek postoji kvalitetno novinarstvo, pa ove tekstove u tom kontekstu doživljavam i kao doprinos jačanju kritičke svijesti i medijske pismenosti publike koju treba navikavati na ovako kvalitetne tekstove, a odvikavati od površnih nekvalitetnih tekstova kojima smo svakodnevno zatrpani“, izjavio je prof. dr. Danijel Labaš s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Značaj projekta
Kroz program je vodio novinar i poduzetnik Darko Buković.
Ovo je projekt kojeg iz više razloga i na više razina smatram jednim od najznačajnijih koje je Agencija za elektroničke medije provela u posljednje vrijeme. Naime, od sredstava koje nam je Ministarstvo kulture i medija proslijedilo u okviru raspodjele prihoda od igara na sreću stvorili smo društveno odgovornu i održivu priču koja ulazi u treću godinu svoga postojanja. Cilj je projekta osnaživanje istraživačkog i na činjenicama utemeljenog novinarstva, a podatak o 201 valjanoj prijavi i 81 ostvarenom novinarskom projektu s 544 objavljenih članaka svjedoči o tome da smo taj cilj i ostvarili.
Voditeljica projekta, članica Vijeća za elektroničke medije Anita Malenica, istaknula je:
U središtu pažnje i projekta je čovjek, autor, novinar i novinarka, i to, uz raznolikost svjetonazora i tema koje su njime obuhvaćene, smatram njegovom najvažnijom značajkom. Zaključno bih se zahvalila kolegama i strukovnim udrugama na suradnji te Ministarstvu kulture i medija na dodijeljenim bespovratnim sredstvima koja su, sretna sam što to mogu objaviti, za 2023. povećana na milijun i petsto tisuća kuna.
Prijavljeno preko 200 projekata, ostvaren 81
Agencija za elektroničke medije pokrenula je projekt poticanja novinarske izvrsnosti dodjelom bespovratnih sredstava novinarima/novinarkama za novinarske radove i istraživanja na teme koje su od javnog interesa iz područja kulture, zdravstva, lokalnih tema, ekumenizma i religije, ljudskih prava, položaja žena u društvu, ranjivih skupina, tema od interesa za manjine u društvu, djece i mladih, obrazovanja, sporta, gospodarstva, industrije zabave, života u doba pandemije, posljedica i obnove nakon elementarnih nepogoda, odnosa RH prema njenim građanima u dijaspori, međunarodnih odnosa te Europske unije i EU politike.
Povjerenstvo za ocjenjivanje novinarskih projekata, uz predsjednicu Anitu Malenicu, članicu Vijeća za elektroničke medije, čine ugledne novinarke/novinari Mislav Miholek, Ivana Petrović, Davor Ivanković, Mato Jerkić, Robert Mihaljević i Gordana Škaljac Narančić.
Na javni poziv koji je objavilo Vijeće za elektroničke medije u 2021. bilo je prijavljeno ukupno 204 novinarskih projekata, od čega je 201 prijava bila pravovaljana. Povjerenstvo za ocjenjivanje predložilo je Vijeću za elektroničke medije najbolje ocijenjene projekte, a u konačnici je ostvaren 81 novinarski projekt s ukupno 544 objavljena članka.
Projekt Poticanja novinarske izvrsnosti nastavljen je i u 2022. i to uz značajno povećan iznos bespovratnih sredstava od milijun i petsto tisuća kuna. Predviđena su sredstva za nastavak projekta u 2023. godini.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
