Pučka pravobraniteljica Lora Vidović u razgovoru s Marijom Udiljak za Hinu kaže da radikalizacija kojoj svjedočimo nije od jučer, odbacuje tvrdnje da arbitrarno bira teme te navodi da i dalje prima pritužbe na postupanje policije prema migrantima.
> I DORH opomenuo pučku pravobraniteljicu zbog objave o ‘nasilju prema migrantima’
O radikalizaciji
“Motive počinitelja ne znamo, pokazat će ih istraga, no ono što možemo vidjeti iz njegovih objava je da je bio okružen svojevrsnom atmosferom netrpeljivosti i mržnje, atmosferom koja u Hrvatskoj nije novost. Iz perspektive moga Ureda radikalizacija se nije prvi puta dogodila na Markovu trgu. Neki će analitičari reći da je s tim započelo od kad smo postali članicom Europske unije (srpanj 2013.), jer smo se do tada silno trudili pokazati u najboljem svijetlu i doseći tražene standarde. Kad pogledate unatrag, 2015. svjedočili smo postrojavanju SSS – slavonske sokolske garde u crnim košuljama pred Hrvatskim saborom, godinu poslije imali smo marš po Savskoj u kojem je sudjelovao i potpredsjednik Sabora i čiji su organizatori otišli predsjednici Vijeća za elektroničke medije dati šajkaču”, tvrdi Vidović.
“U 2017. sam javno apelirala upozoravajući na incidente koji šire netrpeljivost i mržnju, tražeći od nadležnih tijela konkretne akcije da se to promijeni. U Izvješću za prošlu godinu također smo naveli što se sve događalo, od srpskih sportaša u moru, preko napada na sezonske radnike na Braču, do trenera koji dječake potiče da viču „Za dom spremni“ nakon nogometne utakmice protiv dječaka iz Srbije na turniru u Barceloni. 2018. smo upozoravali na sve snažnije oblike revizionizma, u to vrijeme je na HRT-u svako jutro išla reklama za revizionističku knjigu o Jasenovcu. Grafiti koji veličaju NDH, nacističku Njemačku, koji šire netrpeljivost i mržnju naša su svakodnevica. Ovo što se dogodilo na Markovom trgu, nije se trebalo ni smjelo dogoditi, ali uzroci tome posijani su puno ranije”, ustvrdila je.
O ‘nasilju nad ilegalnim migrantima’
Kaže da informacije o nasilju nad migrantima dobiva od samih ilegalnih migranata, ali i od nevladinih udruga i međunarodnih organizacija – a da su “odgovori MUP-a lakonski i neargumentirani”.
O svojem radu
“Pučki pravobranitelj je jedini pravobranitelj koji je predviđen Ustavom i koji ima zakonske pretpostavke za neovisan rad što se pokazalo jako važnim 2016. kada Sabor nije prihvatio moje izvješće, ali ja nisam bila smijenjena, a pravobraniteljica za djecu, koja je bila u usporedivoj situaciji je bila smijenjena. Ja ne moram brinuti hoće li se nekome moje izvješće svidjeti ili ne, u smislu političke volje, ja brinem o tome da sve u Izvješću bude napisano istinito, argumentirano, dobro objašnjeno. To mi je jako važno, pa zato mirno pripremam svako izvješće i ne motivira me strah”, kazala je pučka pravobraniteljica.
“Izvješće pripremamo iz cijelog niza izvora, ali ponajviše pritužbi građana, to nam je najvažniji izvor. Uz to, svim ministarstvima, agencijama, jedinicama lokalne samouprave, sveučilištima, nevladinim udrugama šaljemo dopise i molimo da nam dostave sve informacije koje smatraju da su važne za ljudska prava iz njihove perspektive. Tako osim što udovoljava svemu što zakon traži, moje izvješće daje sliku stanja ljudskih prava u Hrvatskoj i ono je s jedne strane ogledalo, a s druge strane poruka onima koji donose odluke, pa uključujući i kroz naše preporuke, što se može bolje”, tvrdi.
Kaže da je mirna dok čeka da Sabor raspravi njezina izvješća za 2018. i 2019. godinu. “Trudim se da izvješće svake godine bude sve bolje i nadam se konstruktivnoj saborskoj raspravi”, zaključno je poručila.
> Brani li pravobraniteljica Lora Vidović ljudska prava u Hrvatskoj ili svoj položaj?
> Pravobranitelji u Hrvatskoj – brane li nečija prava ili lobiraju za nečije interese?
> Pred međunarodnim institucijama: Pučka pravobraniteljica ustraje u napadima na referendum o braku
Kako je Lora Vidović izabrana za pučku pravobraniteljicu?
Nakon nekoliko mjeseci postupka i ponovljenog natječaja Sabor je u veljači 2013. izabrao novu pučku pravobraniteljicu. S 82 glasa vladajuće Kukuriku koalicije (SDP, HNS, IDS, HSU) za novu pravobraniteljicu izabrana je Lora Vidović, no u njenom izboru oporba nije htjela sudjelovati.
Tadašnja oporba vladajućima je zamjerila što kod sastavljanja uže liste kandidata nije došlo do dogovora, zbog čega su HDZ, Hrvatski laburisti i HDSSB odbili sudjelovati u glasovanju.
“Nova pučka pravobraniteljica, 39-godišnja Lora Vidović , koja se ovih dana uselila u Ured svog prethodnika Jurice Malčića u Opatičkoj 10 na zagrebačkom Gornjem gradu, ne ispunjava ni minimalne zakonske uvjete za izbor na tu dužnost – 15 godina staža u pravnoj struci”, pisao je Jutarnji list.
U životopisu kojeg je Lora Vidović dostavila Saboru vidljivo je da je ta kandidatkinja do 16. prosinca 2012., kad je raspisan ponovljeni natječaj za pučkog pravobranitelja, prikupila 15 godina i 15 dana ukupnog radnog staža.
No, je li taj ukupni staž stečen u pravnoj struci?
Radila u Ministarstvu vanjskih poslova kod – Mate Granića
Lora Vidović rođena je 1973., a diplomu Pravnog fakulteta u Zagrebu stekla je u veljači 1997. Prvi posao dobila je 1. prosinca 1997. u Ministarstvu rada i socijalne skrbi. U tome Ministarstvu ostala je šest i pol mjeseci , a 15. lipnja 1998. prešla je u Ministarstvo vanjskih poslova u kojem je ostala do 1. listopada 2006. U njemu obavljala različite poslove, uz ostalo je 2001. u 28. godini imenovana za atašea u hrvatskom veleposlanstvu u Norveškoj, a po povratku na Zrinjevac bila je treća tajnica za multilateralu. Potom je 1. listopada 2006. imenovana za zamjenicu pravobraniteljice za djecu i na toj je dužnosti ostala do 1. veljače 2010.
Zadnje tri godine, od 1. veljače 2010. do izbora za pučku pravobraniteljicu, Lora Vidović radila je kao predstojnica UNICEF-ova ureda u Hrvatskoj.
Međutim, zadnje tri godine karijere Lore Vidović provedene na čelu hrvatskog ureda UNICEF-a ni u kojem slučaju ne mogu se tretirati kao poslovi u pravnoj struci. Naime, ni sam UNICEF posao voditelja svojih ureda u državama diljem svijeta ne smatra pravnim poslom, iako je SDP-ov zastupnik Peđa Grbin tvrdio drugačije.
Stvaranje loše slike o Hrvatskoj
U svom izvješću 2018., Vidović je ustvrdila da “Pojave negiranja karaktera NDH i razmjera zločina ustaškog režima, isticanja simbola u javnom prostoru ili korištenje sintagmi kojima se prema njemu izražavaju simpatije, u hrvatskom su društvu toliko učestale, da su gotovo prešutno prihvaćene”.
“Eksplicitni ustaški ili nacistički simboli ili oni koji asociraju na ustaški pokret, prisutni su u javnom prostoru u Hrvatskoj. Tako se posljednjih godina tiskaju knjige, pišu i objavljuju članci i intervjui, održavaju tribine, snimaju dokumentarni filmovi i emitiraju televizijske emisije, u kojima se negira ili umanjuje zločinački karakter NDH. Osim u huškačkim i nacionalistički obojenim medijima, ovakvi stavovi iznose se i u službenom glasilu Katoličke crkve, a prodrli su i u prevladavajuće medije, uključujući i na javnu televiziju”, stajalo je u tekstu pučke pravobraniteljice.
Veza između Vidović i Centra za mirovne studije
Vezano na analizu glede širenja ustaštva u Hrvatskoj, političarka platfofme Možemo Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije (CMS) na svom Facebooku pozvala je korisnike da joj dostave primjere “promocije ustaštva”.
U komentarima koji su uslijedili vidljivo je kako korisnici FB ostavljaju poveznice na primjere “ustaštva”.
Tada se nametnulo pitanje je li objava političarke Sandre Benčić povezana s izvješćem pučke pravobraniteljice. Uostalom, to ne bi bio prvi slučaj “dobre suradnje”. Primjer iz 2015. godine to najbolje pokazuje.
Naime, tada su pučka pravobraniteljica Lora Vidović i jedan dio udruga iz “Platforme 112” ignorirajući kontekst i značenje ćirilice u Vukovaru, s obzirom na stradanje Hrvata, neprovedene sudske procese protiv ratnih zločinaca i današnju situaciju neprestanog pokušaja zaborava vrijednosti Domovinskog rata, dostavili UN-u informacije na temelju kojih je Odbor UN-a za ljudska prava izdao izvješće u kojem predlaže Hrvatskoj da “poduzme dodatne mjere, uključujući i mjere za promicanje međuetničke tolerancije u svom raznolikom društvu, kao i da omogući pravo na jednaku uporabu manjinskih jezika i pisma u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim okvirom, s posebnim naglaskom na korištenje ćirilice u gradu Vukovaru i općinama”.
Referendum o braku
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović jasno je zauzela stranu i prilikom održavanja referenduma o braku 2013. godine, kada se referendumu usprotivila iako za to nije imala nikakvo utemeljenje u Ustavu, zakonima Republike Hrvatske ili međunarodno prihvaćenim konvencijama.
Tada je današnja političarka Sandra Benčić, programska voditeljica CMS-a, ustvrdila duboko problematičnim to što je Željka Markić, kao nositeljica inicijative za referendum o braku, postala dobrodošla gošća na javnoj televiziji, zbog čega je udruge U ime obitelji i podnijela prijavu protiv govora mržnje, koju je pravobraniteljica Vidović odbila.
Tekst se nastavlja ispod oglasa