Žarko Puhovski u N1 Studiju uživo komentirao je prepucavanja Hrvatske i Srbije oko Oluje, poruke poslane iz Knina i Sinja.
“Nakon Oluje dolazi bonaca i očito nitko ne želi prihvatiti bonacu. Jedan je dočasnik HV-a u vašem programu rekao – Oluja nam je svake godine sve bliža, sve je značajnija. Stvara se obrnuti kronologijski smjer, do 2004. se nije ni spominjala. Pada broj građana koji su za to zainteresirani. Moja generacija je to doživjela u Jugoslaviji 60-tih, 70-tih kad se počeo gasiti žar pobjede u Drugom svjetskom ratu i kad se nova generacija sprdala s tim. To je velik događaj koji treba spominjati, ali raditi ovakve ceremonije na 43 stupnja, to je previše. Možda se treba vratiti staroj ideji iz Jugoslavije da se te velike stvari slave svakih pet godina”, rekao je Puhovski.
Podsjetimo, nakon što je svjedočio u komunističkom totalitarnom režimu Josipa Broza Tita protiv Proljećara, zatim 2009. lažno svjedočio u Haagu na suđenju generalima Gotovini, Čermaku i Markaču, na kojoj se inkriminiralo operaciju Oluja kao “zločinački poduhvat“, te ga je sud proglasio nevjerodostojnim svjedokom – Žarka Puhovskog neki mediji i dalje ugošćuju.
> Nova TV lažno tvrdi kako ne ugošćuje Puhovskog
Vjerodostojnost tvrdnji Žarka Puhovskog
Prošle godine je u fokusu javnosti ponovno bila činjenica da je Žarko Puhovski 1972., prilikom gušenja Hrvatskog proljeća, bio glavni svjedok optužbe protiv hrvatskih studenata, Puhovski je također lažno svjedočio u Haagu na suđenju hrvatskim generalima.
“Puhovski danas za N1 kaže: “Nema govora da su me otpravili kao nevjerodostojnog svjedoka” u Haagu. Istina je sljedeća”, napisao je odvjetnik Luka Mišetić te priložio dokument koji navodi kako je tijekom ispitivanja u sudnici postalo jasno da u dokaznom predmetu koje je objavio Hrvatski helsinški odbor i uredio Žarko Puhovski ima grešaka.
“Iz tih razloga, Raspravno vijeće je odlučilo da se ne osloni na dokazni predmet u pogledu u njemu opisanih informacija kad nisu bile potkrijepljene drugim dokazima.”, navedeno je u dokumentu.
Naime, Puhovski je ranije gostujući na N1, govorio o svom svjedočenju na Haškom sudu (u procesu protiv generala Gotovine, Markača i Čermaka) na štetu Hrvatske, tvrdeći kako je jedan od ciljeva vojno-redarstvene operacije Oluja bilo etničko čišćenje hrvatskih Srba dogovoreno između Tuđmana i Miloševića. Haški sud njegovu je dokumentaciju i svjedočenje proglasio nevjerodostojnim te ga odbilo.
Vojno redarstvena operacija Oluja
Podsjetimo, u ranim jutarnjim satima 4. kolovoza 1995. počela je Vojno redarstvena operacija Oluja.
Nakon topničke pripreme po vojnim ciljevima, hrvatske snage krenule su u akciju istovremeno iz 30 pravaca, na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu činile su gardijske brigade potpomognute specijalnom policijom MUP-a, hrvatskim gardijskim zdrugom, te domobranskim i pričuvnim postrojbama. To je operacija koju zbog njene originalnosti i uspješnosti izučavaju brojni svjetski vojni analitičari.
> Ratne priče trinaest junaka Oluje iz svih krajeva Hrvatske: Nikada nećemo zaboraviti taj dan!
Poginuli i ranjeni
U akciji je poginuo 241 hrvatski branitelj, 1430 je ranjeno.
“Bez njihovog doprinosa, bez žrtve koju smo podnijeli, bez hrabrosti i odlučnosti bez mudrih odluka ne bismo imali tako briljantnu vojno redarstvenu akciju kao što je bila Oluja”, istaknuo je Tomo Medved, ministar branitelja.
Izvor: narod.hr
