“Jedna te ista osoba sjedi u Savjetu za nacionalne manjine, koji raspoređuje sredstva; u saborskom Odboru koji kontrolira dodjeljivanje sredstava – i pritom je predsjednik Srpskog narodnog vijeća koje dobiva novac. To je Milorad Pupovac“, sažeo je u par rečenica odvjetnik Krešimir Planinić HRT-ovoj emisiji.
Nešto je slično u jednog drugoj emisiji rekla i Željka Markić: “Imate istu osobu u tri institucije – jedna daje novac, druga prima novac, a treća kontrolira kako ova prva daje novac.” Ovdje je, ponovno, riječ o Miloradu Pupovcu, predsjedniku Srpskog narodnog vijeća.
> Dodjeljivanje sredstava SNV-u: Dokumenti dokazuju da se Milorad Pupovac nije izuzeo od glasovanja
Na temelju prijave U ime obitelji, Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa pokrenulo je postupak protiv Milorada Pupovca jer je kao član Savjeta za nacionalne manjine na sjednici u svibnju 2016. godine odlučivao o dodjeli više od 3 milijuna kuna Srpskom narodnom vijeću čiji je predsjednik.
Sadržaj prijave koju je podnijela U ime obitelji glasi:
Savjet za nacionalne manjine je na sjednici održanoj 5. 5. 2016. donio Odluku o rasporedu sredstava osiguranih u državnom proračunu Republike Hrvatske za 2016. godinu (NN br. 26/16), na temelju čl. 35. stavka 4. i čl. 36. stavka 11. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (NN, br. 155/02 i 80/10), kojom je dodijelio Srpskom narodnom vijeću 3.590.000,00 kuna. S obzirom da je g. Milorad Pupovac bio u istom tijelu koje je dodjeljivalo financijska sredstva i u tijelu koje je financijska sredstva primilo, on se nalazi u sukobu interesa. G. Pupovac je također u sukobu interesa kao član Savjeta za nacionalne manjine (dalje: Savjet) i kao član saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina (dalje: Odbor). Savjet Odboru dostavlja Godišnje izvješće o utrošku sredstava osiguranih u Državnom proračunu Republike Hrvatske, što znači da g. Pupovac kao član nadležnog tijela (Odbora) odlučuje o usvajanju Izvješća koje podnijelo tijelo kojeg je on član (Savjet), a odnosi se na trošenje sredstava dodijeljenih tijelu kojeg je on predsjednik (Srpskom narodnom vijeću), čime je g. Pupovac u sukobu interesa.
Kao dokazi su navedeni:
-Internetska stranica saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, iz koje je vidljivo da je saborski zastupnik prof. dr. sc. Milorad Pupovc član toga Odbora: http://www.sabor.hr/odbor-za-ljudska-prava-i-prava-nacionalnih-man-9
– Internetska stranica Srpskog narodnog vijeća, iz koje je vidljivo da je prof. dr. sc. Milorad Pupovac predsjednik toga tijela: http://snv.hr/o-vijecu/struktura-vijeca
-Internetska stranica Savjeta za nacionalne manjine, iz koje je vidljivo da je g. Pupovac član Savjet za nacionalne manjine 2017.g.: http://www.savjet.nacionalne-manjine.info/clanovi.php
Temeljem prijave udruge U ime obitelji iz veljače 2017., Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa pokrenulo je postupak protiv Milorada Pupovca, jer je kao član Savjeta za nacionalne manjine sudjelovao u donošenju odluke o dodjeli sredstava iz državnog proračuna Srpskom narodnom vijeću, čiji je on predsjednik.
U prijavi se također navodi i da je Milorad Pupovac član saborskog Odbora za nacionalne manjine, koji kontrolira način na koji se troše dodijeljena sredstva.
U Odluci se navodi da je Milorad Pupovac počinio propust kao državni dužnosnik, “jer se nije izuzeo iz odlučivanja, čime je “propustio zaštititi vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene dužnosti, kao i povjerenje građana”.
Dokument Povjerenstva također navodi kako se zastupnik mađarske nacionalne manjine, Šandor Juhas, izuzeo od odlučivanja o dodjeli sredstava. Istovremeno, Pupovac to isto nije učinio.
Što je sukob interesa?
Sukob interesa naziv je za situacije u kojima pojedinac koji obavlja određenu javnu funkciju ili djelatnost dolazi u priliku da svojom odlukom ili drugim djelovanjem pogoduje sebi ili sebi bliskim osobama, društvenim skupinama i organizacijama, a nauštrb interesa javnosti ili osoba koje su mu dale povjerenje.
“Sukob” se odnosi na sukob između osobnog interesa na jednoj i javnog interesa na drugoj strani. U državama zapadne demokracije smatra se kako u takvim slučajevima postoji preveliki rizik da će privatni interes prevagnuti nad javnim, odnosno da će doći do korupcije; zloporabe javnih ovlasti u privatne svrhe.
Zakonom o sprječavanju sukoba interesa uređeno je sprječavanje sukoba interesa između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti, utvrđeni su obveznici postupanja prema odredbama ovog Zakona, obveze dužnosnika o podnošenju izvješća o imovinskom stanju, uređen je postupak provjere podataka iz podnesenih izvješća o imovinskom stanju dužnosnika, trajanje obveza i brojna ograničenja u poslovanjima dužnosnika nakon prestanka obavljanja javne dužnosti, zatim izbor, sastav i nadležnost Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa te uređen postupak pred Povjerenstvom i Zakonom predviđene sankcije koje Povjerenstvo može izreći u slučajevima povrede odredbi ovog Zakona. No, sankcije su za prekršitelje iznimno blage. Riječ je o malim novčanim kaznama.
Radi provedbe ovog Zakona osnovano je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa, kao stalno, neovisno i samostalno državno tijelo koje obavlja poslove iz djelokruga rada i nadležnosti određenih ovim Zakonom. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa sastoji se od predsjednika i četiri člana. Predsjednik i članovi Povjerenstva biraju se na razdoblje od 5 godina i mogu biti izabrani na svoje dužnosti najviše dva puta.
Svrha ovog Zakona sprječavanje je sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, sprječavanje privatnih utjecaja na donošenje odluka u obnašanju javnih dužnosti, jačanje integriteta, objektivnosti, nepristranosti i transparentnosti u obnašanju javnih dužnosti te jačanje povjerenja građana u tijela javne vlasti.
U obnašanju javne dužnosti dužnosnici ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad javnog interesa.
Sukob interesa postoji kada su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim interesom, a posebice kada:
– privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili
– se osnovano može smatrati da privatni interes dužnosnika utječe na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti ili
– privatni interes dužnosnika može utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti.
Davorka Budimir je, gostujući na Z1 televiziji, istaknula kako je Povjerenstvo za odlučivanje o sprječavanju sukoba interesa neovisno, nepolitičko i stručno tijelo. Sigurno je bolje od onoga koje su većinom sačinjavali saborski zastupnici i poneka javna osoba, jer su tada odlučivali sami o sebi, dodajući da ovo tijelo nema prakse, te da su u njemu svi pravnici, a sukob interesa nije samo pravni. Potrebno je razumjeti i javne politike, procese i ekonomske stvari. Svaki je političar vrlo često u sukobu interesa, a Zakon bi se morao pojednostavniti, obuhvatiti širi krug ljudi, širi krug političara.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
