Hrvatski sabor u petak je donio nekoliko zakona i zakonskih izmjena, među kojima ističu se oni koji se tiču mirovina, plaća državnih službenika i doplatka za djecu.
Glasovanjem je završeno jesensko zasjedanje, ali se idućeg tjedna očekuje izvanredna sjednica zbog imenovanja novog ministra gospodarstva. Predsjednik Vlade Andrej Plenković na tu je dužnost predložio Damira Habijana.
Iduće godine održat će se parlamentarni izbori, kao i izbori za predsjednika Republike te za Europski parlament. Stoga se upravo doneseni paket zakona uklapa u predizborno raspoloženje.
Mini mirovinska reforma
Sabor je donio mini mirovinsku reformu, time što je izmijenio četiri zakona o drugom mirovinskom stupu u cilju jačanja drugog i trećeg mirovinskog stupa, povećanja prinosa mirovinskih fondova kako bi se osigurale veće mirovine budućim umirovljenicima, izvijestio je HRT.
>Plenković predstavio državni proračun: Bujanje prihoda i rashoda u superizbornoj’ 2024.
Riječ je o izmjenama zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, o mirovinskim osiguravajućim društvima te o doplatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Izmjenama tih zakona, uz ostalo, mogući iznos jednokratne isplate kapitaliziranih sredstava u drugom stupu povećava na 20 posto, izjednačava dodatak na osnovnu mirovinu od 27 posto, fleksibilizira izbor kategorije obveznog mirovinskog fonda.
Standardiziranje plaća u državnoj službi
Sabor je donio i Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama temeljem kojeg bi zaposlenici s najnižim plaćama u idućoj godini mogli dobiti osjetno povećanje, a prve plaće po novom zakonu trebale bi biti one za ožujak.
Cilj tog zakona je standardizirati plaće u javnom sektoru na održiv način za gotovo 240 tisuća zaposlenih čija se plaća osigurava u državnom proračunu. Vlada uređenje plaća u državnoj i javnoj službi ističe kao najveći reformski poduhvat u javnoj upravi u posljednjih 30 godina.
>Zašto sudski službenici ne odustaju od štrajka – koliku im je plaću Vlada obećala ?
Najniži koeficijent, sa 0,631 porast će na 1,06 čime bi namještenici četvrte vrste, najslabije plaćeni, trebali dobiti osjetno veće plaće.
Taj zakon zamjenjuje više od 300 propisa kojima je uređeno pravo na plaću, te mijenja sadašnji sustav s 2500 kategorija radnih mjesta i više od 560 dodataka.
Njime se uvodi jedinstvena platna lista s 16 platnih razreda i s rasponom koeficijenata od 1 do 8, s time da se najniži koeficijenti povećavaju za gotovo 60 posto.
Regulira se centralizirani sustav zapošljavanja u državnim službama
Izglasan je i Zakon o državnim službenicima koji donosi jedinstvena pravila za prijam u državnu službu, napredovanje u službi, ocjenjivanje, odgovornost za povrede službene dužnosti, stručno osposobljavanje i drugo.
Centraliziranim sustavom zapošljavanje, koji je u fazi provedbe, zapošljavanje će se provoditi centralizirano, putem online testiranja, čime će se osigurati objektivnost i transparentnost postupka izbora kandidata, ubrzati postupak izbora kandidata i doprinijeti zapošljavanju kandidata s potrebnim kompetencijama.
Zakon, uz ostalo, propisuje da se državnog službenika može bez njegove suglasnosti premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada koje može biti udaljeno do 50 kilometara od mjesta stanovanja.
Sabor je donio i Zakon o upravljanju nekretninama i pokretninama u vlasništvu RH, kojem je cilj brže, učinkovitije i ažurnije upravljati državnom imovinom, te novi Zakon o turizmu kojim se odluke o razvoju turizma spuštaju na lokalne jedinice.
Zakon o naknadi osobama s invaliditetom nakon dugog čekanja
Nakon desetak godina čekanja i priprema, Sabor je donio i Zakon o inkluzivnom dodatku, novčanoj naknadi namijenjenoj osobama s invaliditetom, koji će stupit će na snagu 1. siječnja 2024. godine.
>Ana Sršen s prosvjeda: ‘Hrvatska sustavno radi na tome da osobe s invaliditetom nemaju šanse za normalan život’
Dodatak objedinjuje četiri dosadašnje naknade – osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu, uvećani doplatak za djecu i naknadu za nezaposlene, mjesečno će iznositi od 138 do 720 eura, ovisno o kategoriji, odnosno razini potpore.
Za prvu će kategoriju iznositi 720 eura, 480 eura za drugu , 430 eura za treću, te 162 eura i 138 eura za četvrtu i petu razinu.
Novosti i u Zakonu o doplatku za djecu
Iduće godine, 1. ožujka na snagu stupaju in izmjene Zakona o doplatku za djecu kojima će se gotovo udvostručiti broj korisnika i broj djece obuhvaćenih doplatkom, bit će ih oko 270 tisuća, odnosno oko 512 tisuća djece. Doplatkom će biti obuhvaćeno dvije trećine djece do 19. godina kojih je oko 740 tisuća.
Mijenjaju se dohodovni cenzusi kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak sa sadašnjih 70 posto proračunske osnovice na 140.
>Borba s depopulacijom: Hoće li biti povećanja rodiljske naknade i dječjeg doplatka?
Broj cenzusnih grupa povećava se sa tri na pet, a iznos doplatka za korisničke skupine od 30 do 60 eura, s tim da pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete ostaje 66 eura.
Sabor je izmijenio i Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ključne se izmjene tiču prelaska svih osnovnih škola na rad u jednoj smjeni do 2027. godine.
Da bi to uspjela, Hrvatska prilagođava svoje zakonodavstvo kako bi iz NPOO-a mogla ‘povući’ dvije milijarde eura i škole infrastrukturno pripremiti za rad u jednoj smjeni, što je standard članica EU. Sada nam, naime, oko 60 posto učenika pohađa osnovne škole koje rade u dvije ili tri smjene.
Fuchs obećava veliki rast plaća nastavnicima
Učiteljima i nastavnicima omogućit će se da rade i nakon 65. godine, ne javi li se na natječaj za posao u školi stručna osoba.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fucks izjavio je da bi temeljem izmjena Zakona o obrazovanju plaće nastavnika trebale rasti za dodatnih 20 posto.,
Sabor je izmijenio i Obiteljski zakon, nakon što je Ustavni sud u travnju ukinuo njegovih 18 članaka .
Dodatno je uređeno da povreda djetetovih prava – osim tjelesnog ili mentalnog nasilja, spolne zlouporabe, zanemarivanja i nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta, obuhvaća i izlaganje djeteta svjedočenju nasilju u obitelji.
Novo reguliranje prava branitelja i iznosa naknade za starije osobe
Izmijenjen je i Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, izmjene donose rast osnovnih braniteljskih prava i naknada, omogućuju im dulji ostanak u svijetu rada, stvaraju osnove za osnivanje braniteljskih centara.
Od 1. siječnja iduće godine iznos nacionalne naknade za starije osobe povećava se sa sadašnjih 120 na 150 eura, olakšavaju kriteriji za njezino dobivanje te omogućuje isplata putem pošte.
>Socijalna politika kao prioritet: Kako Poljska nastoji svojim građanima omogućiti život u dostojanstvu?
Osim što se naknada povećava, prihodovni cenzus, odnosno visina prihoda korisnika i/ili članova kućanstva , podiže se na dvostruki iznos nacionalne naknade, odnosno 300 eura po članu kućanstva mjesečno u 2024. godini. Naknada sada iznosi 120 eura, a 2020. godine, kada je uvedena, iznosila je 106 eura.
Sabor je potvrdio i sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske u više NATO, EU i koalicijskih misija.
Među ostalim odlukama, Sabor je očekivano većinom glasova odbio prijedlog Anke Mrak Taritaš (Glas) da Sabor zaduži Vladu da pokrene postupak pregovora o izmjenama ugovora sa Svetom Stolicom.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
