Izvješće o radu pučke pravobraniteljice Lore Vidović u 2016. godini dobilo je u srijedu potporu saborskih klubova, pri čemu su zastupnici upozorili na siromaštvo građana, nedostatak osnovnih uvjeta za život u ruralnim dijelovima zemlje, ali i potrebu bolje zaštite prava nacionalnih manjina.
Najveći broj pritužbi u 2016. odnosio se na diskriminaciju i izvješće sadrži 220 preporuka u cilju jačanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije u Hrvatskoj, kazala je Vidović predstavljajući izvješće.
Od problema u zemlji izdvojila je teško socijalno stanje, nejednakost pred zakonom, veliko nepovjerenje građana u institucije, nejednak ruralni razvoj, netrpeljivost i nedostatak dijaloga u javnom prostoru kao i tenzije prema nacionalnim manjinama i dovođenje u pitanje njihovih prava. Oko 94 tisuće umirovljenika prima mirovinu manju od 500 kuna, više od 320 tisuća građana je u blokadi, dok je za diskriminaciju primljeno 387 predmeta .
Miro Bulj (Klub Mosta) kazao je da bi se u ruralnim područjima koja čine preko 90 posto površine trebali stvoriti jednaki ili slični uvjeti onima u većim gradovima. Ruralna područja, ističe, nemaju osnovne zdravstvene usluge, školski prijevoz, besplatne udžbenike, sve ono što, primjerice, ima Zagreb. “Politika je zaboravila na te ljude koji nemaju osnovne uvjete, politika se brine o svojim gazdama”, ustvrdio je Bulj.
Na nejednak regionalni razvoj upozorava i Anka Mrak Taritaš (Klub GLAS i HSU) koja kao posebno osjetljivu skupinu izdvaja osobe starije životne dobi. Ističe da je u Hrvatskoj stanovništvo sve starije i starije, a da nedostaje kapaciteta u domovima za starije.
Irena Petrijevčanin Vuksanović (Klub HDZ) kazala je da problemi detektirani u izvješću nisu svojstveni samo hrvatskom društvu, već da slične probleme imaju i druge zemlje Europske unije. Smatra i da cilj izvješća nije nikoga prozivati već nabrojati probleme i odrediti smjer za njihovo rješavanje.
Stanje u Hrvatskoj je takvo da je 20 posto građana siromašno i 8 posto ekstemno siromašno, da mnogi nemaju što jesti, da ima najmanje 10 tisuća beskućnika, kazao je Branimir Bunjac (Klub Živog zida i SNAGA-e).
Preporuke u izvješću su dragocjene jer pokazuju na prepreke koje treba ukloniti, kazao je Domagoj Hajduković (Klub SDP-a ), a kao primjere zaštite ljudskih prava izdvojio Istanbulsku konvenciju, ali i reformu obrazovanja.
Veljko Kajtazi u ime Kluba nacionalnih manjina smatra da nije napravljen značajniji pomak u odnosu na ranije izvješće pravobraniteljice. Romske obitelji na području grada Delnica još jednu zimu će dočekati u šumi, romska manjina najizloženija je skupina kada se govori o diskriminaciji, mnogi Romi i dalje žive u izrazito teškim uvjetima i 93 posto ih je u riziku od siromaštva, a smatra se da ih je tek 8 posto zaposlenih, rekao je.
Josip Borić (HDZ) zamjerio je pravobraniteljici što u izvješću ne spominje što je sve Vlada napravila po njezinim ranijim preporukama, smatrajući takvo izvješće jednostranim prikazom stanja, a pridužio mu se i Ante Babić (HDZ) koji smatra da izvješće ne prikazuje realnu sliku društva.
> Pravobraniteljica Lora Vidović: “Pozdrav ‘Za dom spremni’ je posve i jasno nezakonit!”
Petar Škorić (HDZ) spočitnuo je da se u izvješću osuđuje desni ekstremizam i pozdrav Za dom spremni a da se iz konteksta izvlači zvijezda petokraka. “Očekivao sam da će izvješće osuditi i lijevi i desni ekstremizam, i u tom smislu nije objektivno”.
Hrvoje Zekanović (HRAST) smatra pak da, nakon što Sabor prošle godine nije prihvatio izvješće pučke pravobraniteljice, Vidović treba dati ostavku iz moralnih razloga. “Ocijenjena je ocjenom jedan, a sama sebe je ocijenila prolaznom ocjenom”, ustvrdio je.
Sabor nastavlja sjednicu u četvrtak.
Podsjetimo, prošle godine je godišnje izvješće pučke pravobraniteljice Lore Vidović za 2015. u Saboru odbacila većina HDZ-a i Mosta te je u konačnici odbijeno i ocijenjeno “ideološki obojenim”.
Godine 2013. Odbor UN-a za ljudska prava izdao je izvješće u kojem predlaže Hrvatskoj da “poduzme dodatne mjere, uključujući i mjere za promicanje međuetničke tolerancije u svom raznolikom društvu, kao i da omogući pravo na jednaku uporabu manjinskih jezika i pisma u skladu sa svojim ustavnim i zakonskim okvirom, s posebnim naglaskom na korištenje ćirilice u gradu Vukovaru i općinama”. Izvješće je pripremljeno na temelju informacija koje su o ćirilici u Vukovaru dostavili Pučka pravobraniteljica Lora Vidović i jedan dio udruga iz “Platforme 112″, a koje nisu uzele u obzir kontekst i značenje ćirilice u Vukovaru, s obzirim na stradanje Hrvata, neprovedene sudske procese protiv ratnih zločinaca i današnju situaciju neprestanog pokušaja zaborava vrijednosti Domovinskog rata.
Vidović je svojevremeno govoreći o pozdravu “Za dom spremni” kao jednoj od manifestacija diskriminatornog ponašanja, ustvrdila kako “Taj pozdrav uopće nije kontroverzan, on je posve i jasno – nezakonit”.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: hina/em
