Sigurnosno–obavještajna agencija Republike Hrvatske (SOA) objavila je javno izvješće za 2022. godinu. U njemu nalazimo osvrt na sigurnosne rizike zbog rata u Ukrajini, spominje se pad bespilotne letjelice u Zagrebu. SOA tvrdi da se ‘pandemija COVID-19 i dalje koristi za širenje ekstremističkih teorija zavjere, čiji pobornici postaju podložni i drugim radikalnim idejama’. Kažu da su ‘malobrojni pripadnici ekstremno lijeve orijentacije aktivni uglavnom u virtualnom prostoru’. I izvješću se spominje i ‘velikosrpski ekstremizam’ te da je prijetnja od njega niska. U 2022. SOA je potvrdila 19 državno sponzoriranih kibernetičkih napada na ciljeve u Hrvatskoj što je rast u odnosu na prethodne godine. U nastavku donosimo djelomično preneseno izvješće SOA-e.
”Prošlo javno izvješće počeli smo konstatacijom kako su naša izvješća u sedam izdanja od 2014. godine bila svjedoci brojnih, ponekad i neočekivanih, sigurnosnih trendova i pojava, od pojave ISIL-a i velikih terorističkih napada u europskim gradovima, povratka „hladnoratovskog“ obavještajno-informacijskog djelovanja i učestalih kibernetičkih napada, pa sve do masovnih neregularnih migracija i sigurnosnih posljedica klimatskih promjena.
Rat u Ukrajini
Ipak, jedna prijetnja koju smo razmatrali svih ovih godina kao potencijalnu nije se realizirala, sve do početka 2022. godine. Radi se o velikom konvencionalnom ratnom sukobu na europskom tlu, a koji je Rusija započela vojnom invazijom na Ukrajinu.
I dok rat još traje, uz ogromne ljudske i materijalne gubitke, sigurno je jedino da će ovaj rat imati strateške posljedice na globalnu sigurnost, gospodarski razvoj, međunarodni poredak i multilateralne mehanizme mirnog rješavanja sporova. Naravno, ovaj rat utječe i na hrvatsko društvo i gospodarstvo, ali i na sigurnost. Posljedice rata osjećaju se i u procesima u našem okruženju, kao i na europskoj i euroatlantskoj razini gdje jačamo zajedničke obrambene i sigurnosne kapacitete.
Republika Hrvatska i dalje je sigurna i stabilna demokracija
Republika Hrvatska i dalje je sigurna i stabilna demokracija. Međutim, brojni aktualni sigurnosni izazovi i prijetnje poput rata u Ukrajini, gospodarske i energetske nesigurnosti generiraju neizvjesnost i rizike
Ruska agresija na Ukrajinu dugoročno će narušiti globalnu sigurnost i stabilnost
Međusobna ovisnost EU i Rusije po pitanju tržišta prirodnog plina, o čemu je SOA također već pisala, nakon invazije je pokazala svoju složenost. Rusija je energente, posebice prirodni plin nastavila koristiti kao jedan od glavnih alata pritiska na europske države, s namjerom da razbije europsko zajedništvo. EU je odgovorila povećanim uvozom ne-ruskog plina preko terminala za ukapljeni prirodni plin (LNG). Glavni izvoznik LNG-a u EU postao je SAD, a u prvoj polovici 2022. godine Europa je, po prvi put, uvezla više američkog nego ruskog plina.
>Bartulica: Što nam donosi članstvo u NATO-u ako se ovakva letjelica može srušiti u Zagrebu?
Ruska invazija prouzročila je i velike gospodarske poremećaje. Cijena energenata se značajno povećala, kao i hrane nakon ruske blokade ukrajinskih izvoznih luka u prvoj polovici 2022. godine. Nastavak izvoza energenata uz visoke cijene tijekom 2022. godine pomogli su Rusiji u umanjivanju posljedica gospodarskih sankcija.
Povećanje cijena energenata i hrane te moguće nestašice u slabije razvijenim dijelovima svijeta mogli bi prouzročiti društvene napetosti, sukobe i migracije.
Jedna od dugoročnih posljedica rata u Ukrajini bit će znatno veća dostupnost malog i lakog oružja i njegove proliferacije. Ovo je posebno značajno u kontekstu rizika proliferacije oružja terorističkim i kriminalnim skupinama.
Odnosi RH i Rusije nakon invazije
Ruska strana višekratno je prozivala RH zbog navodnih nekoliko stotina hrvatskih boraca u ukrajinskim redovima, od kojih su desetci poginuli, što je RH opovrgnula. Zbog svih ovih navoda rusko Ministarstvo obrane je 3. ožujka 2022. hrvatskom vojnom izaslaniku pokušalo uručiti službenu prosvjednu notu.
Hrvatski vojni izaslanik u Rusiji odbija primiti prosvjednu notu. Rusko Ministarstvo obrane snimilo je uručivanje prosvjedne note i objavilo snimku na YouTube-u.
Snimka je u nekoliko dana nakon objave imala 1,5 milijuna pregleda i skoro 3.000
komentara.
U travnju 2022. godine jedan hrvatski državljanin, koji je bio pripadnik ukrajinskih vojnih formacija, zarobljen je od strane proruskih snaga te je razmijenjen, dok je jedan državljanin RH poginuo u rujnu 2022. godine kao volonter humanitarne organizacije.
RH je u travnju 2022. godine zatražila odlazak 18 ruskih diplomata i šest članova administrativno tehničkog osoblja iz Veleposlanstva Ruske Federacije u RH. U Veleposlanstvu je ostalo ukupno petero djelatnika, što odgovara broju hrvatskih diplomata u Veleposlanstvu RH u Moskvi.
U srpnju 2022. godine Rusija je svrstala RH na popis „neprijateljskih zemalja“.
O utjecaju rata u Ukrajini govori incident u kojem se bespilotna letjelica Tupoljev Tu-141 sovjetske proizvodnje 10. ožujka 2022. srušila u širem centru Zagreba. Letjelica je poletjela iz pravca Ukrajine te je preletjela rumunjski i mađarski zračni prostor, da bi se nakon sedam minuta leta unutar hrvatskog zračnog prostora srušila u Zagrebu. Okolnosti i namjere upućivanja letjelice, kao i lokacija lansiranja i dalje su predmet istrage.
Nakon ruske invazije, LNG terminal na otoku Krku pokazao je svoju stratešku vrijednost kao jedan od najznačajnijih hrvatskih resursa u potpori europskoj energetskoj i gospodarskoj sigurnosti. Iako ograničenih kapaciteta, LNG terminal nudi alternativni dobavni pravac plina i dodatnu razinu energetske sigurnosti za RH i okolne države.
Džihadistički terorizam je i dalje značajna prijetnja europskoj sigurnosti
U RH nema uporišta terorističkih organizacija, a prijetnja od međunarodnih terorističkih organizacija za RH i dalje se procjenjuje niskom. Ipak, kao i za sve ostale europske države, ne može se isključiti mogućnost da (samo)radikalizirani pojedinci (tzv. vukovi samotnjaci), inspirirani terorističkom propagandom, izvrše teroristički napad. Pri tome su posebno rizične psihički nestabilne osobe.
Kao i ranijih godina, najveću opasnost za Europu predstavlja terorizam koji se poziva na radikalni islam, odnosno terorizam od strane nasilnih salafita džihadista. Osobe s (većinom dvojnim) državljanstvom RH, koje su se radikalizirale i živjele izvan RH, odakle su i otišle na teritorij pod kontrolom terorističkih organizacija, još uvijek se nalaze na području
Sirije, uglavnom u kampovima gdje su smješteni članovi obitelji boraca ISIL-a. Prijetnju europskoj sigurnosti predstavljaju i osobe koje se nisu uspjele pridružiti ISIL-u i Al-Qaidi
na kriznim žarištima te osobe osuđene za terorizam, od kojih je dio već odslužio zatvorsku kaznu.
Desni i lijevi ekstremizam
Ekstremizam označava aktivnosti i poglede koji su protivni demokratskom poretku i zalažu se za nasilno rušenje demokratskog ustavnog poretka RH. SOA sagledava sve vrste ekstremizma, neovisno o njihovoj ideološkoj, političkoj, vjerskoj ili nacionalnoj pozadini.
U hrvatskom društvu ekstremizam ni po jednoj osnovi nema značajnije uporište, kao ni potporu u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti. Ekstremne skupine u RH, po bilo kojoj ideološkoj osnovi, imaju vrlo mali broj sljedbenika. Ipak, ne može se isključiti mogućnost pojedinačnih incidenata i nasilja od strane (samo)radikaliziranih pojedinaca.
>Policija podnosi prijave protiv organizatora prosvjeda protiv covid potvrda
SOA je u prošlom izvješću obradila temu oružanog napada na Markovom trgu 12. listopada 2020. koji je imao obilježja i terorističkog napada. Takav napad dodatno povećava rizik radikalizacije i mogućeg pokušaja novih napada ili nasilja.
Pandemija
Pandemija COVID-19 i dalje se koristi za širenje ekstremističkih teorija zavjere, čiji pobornici postaju podložni i drugim radikalnim idejama. Pritom, najveći rizik za (samo)radikalizaciju predstavljaju psihički nestabilne osobe koje su posebno prijemčive za teorije zavjere.
Takve se osobe, opsjednute ekstremističkim stavovima, mogu odlučiti i na teroristički čin. Društvena izolacija i dostupnost ekstremističkih sadržaja na internetu i društvenim mrežama, kao i javno djelovanje osoba s radikalnim stavovima, povećavaju rizik (samo)radikalizacije pojedinaca. Kao i u ostatku Europe, i u RH su jačanjem protuepidemijskih mjera bile pojačane i prosvjedne aktivnosti protivnika tih mjera, što ne spada u sferu ekstremističkog djelovanja.
Međutim, ekstremni pojedinci su zlorabili takva javna okupljanja za izazivanje incidenata, dok su na internetu, društvenim mrežama i u javnom prostoru intenzivirali govor mržnje, uključujući i prijetnje državnim dužnosnicima, članovima Nacionalnog stožera civilne zaštite, zdravstvenim djelatnicima, novinarima, kao i drugim javnim osobama.
U ideološkom smislu radi se o različitom profilu osoba sa širokim spektrom stavova koji uključuju razne teorije zavjera, ekstremno desne stavove, protivljenje europskim integracijama i globalizacijskim procesima, a posebice protivljenje mjerama prevencije i suzbijanja pandemije COVID-19.
U proteklom razdoblju SOA je detektirala pokušaje pojedinaca s ekstremističkim i militantnim stavovima da paravojno organiziraju svoje sljedbenike, s namjerom provedbe vojne obuke i nabavke naoružanja, a s krajnjim ciljem rušenja demokratskog ustavnog poretka RH. Iako se radi o malom broju sljedbenika bez mobilizacijskog potencijala i mogućnosti za pridobivanje šire potpore u javnosti, njihovi ekstremistički stavovi i namjere, posebice u slučajevima osoba sa psihičkim poremećajima, predstavljaju sigurnosni rizik.
O navedenim saznanjima SOA redovito izvješćuje nadležna državna tijela, kao i državni vrh, a u više navrata tijekom 2022. godine SOA je o svojim saznanjima po pitanju ekstremizma izvješćivala i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora.
>Strojnicom na molitelje krunice?! Vukušić podnio kaznenu prijavu protiv lijevih ekstremista iz MAZ-a
”Izazivanje sukoba i širenje teorija zavjera”
Pojedine osobe s ekstremističkim stajalištima nastojale su nezadovoljstvo protuepidemijskim mjerama iskoristiti za izazivanje sukoba i širenje teorija zavjera.
Pojedine osobe su pri tome pozivale i na nasilje, rušenje ustavnog poretka RH, čak i na terorizam. Tako je u prosincu 2021. godine protiv više osoba DORH pokrenuo istragu zbog osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela javnog poticanja na terorizam. Između ostalog, okrivljenici su osumnjičeni za pozivanje na fizičke napade na članove Vlade RH i zastupnike u Hrvatskom saboru, pozivanje na zauzimanje Hrvatske radiotelevizije i drugih javnih objekata i infrastrukture, kao i na nasilne metode borbe protiv legalnih institucija RH, njihovu nasilnu smjenu te nasilnu promjenu ustavnog poretka RH.
Isto tako, u rujnu 2022. godine je tijekom prosvjeda u Zagrebu uhićena jedna osoba s „molotovljevim koktelima“ i improviziranim hladnim oružjem. Militantni karakter osoba s ekstremističkim stavovima ilustrira i detalj s vojničkim postrojavanjem i hodnjom dijela prosvjednika tijekom prosvjeda protiv provedbe mjera za suzbijanje pandemije COVID-19, pri čemu su isticane i ekstremističke poruke.
”Radikalizirani pojedinci ponekad manipuliraju nacionalnim osjećajima i simbolima Domovinskog rata”
Radikalizirani pojedinci ponekad manipuliraju nacionalnim osjećajima i simbolima Domovinskog rata, čime nastoje dobiti legitimitet za svoje ideje, posebice u populaciji osjetljivoj na pitanja iz Domovinskog rata. Primjerice, pojedine osobe uključene u radikalne aktivnosti nerijetko su isticale svoje domoljublje i mogući braniteljski status, dok su se istovremeno zalagale za ukidanje demokratskog ustavnog poretka RH i nasilje protiv državnih institucija.
Ekstremističke ideje dijele se internetom i društvenim mrežama na kojima pojedinci mogu
komunicirati s istomišljenicima ili samostalno konzumirati ekstremističke sadržaje te se
radikalizirati. Ekstremistički stavovi i govor mržnje osobito se usmjeravaju prema različitim društvenim manjinama.
Lijevi ekstremizam
Posljednjih se godina u Europi povećao broj oružanih i terorističkih napada od strane osoba
ekstremnih desnih uvjerenja. Malobrojni pripadnici ekstremno lijeve orijentacije u RH čije se pokretačke ideje temelje na anarhizmu, antiglobalizmu i antikapitalizmu i dalje su aktivni uglavnom u virtualnom prostoru.
Velikosrpski ekstremizam
Prijetnja od velikosrpskog ekstremizma u RH je niska jer ima mali broj simpatizera, a koji nisu izravno povezani s ekstremističkim velikosrpskim i četničkim (ujedno i proruskim)
organizacijama u susjednim državama. Ipak, može predstavljati prijetnju javnoj sigurnosti u kontekstu lokalnih međuetničkih incidenata.
Navijačke skupine
Ekstremni pripadnici navijačkih skupina nasilnim incidentima narušavaju javnu sigurnost, uz povremenu ultranacionalističku simboliku. Povremeni sukobi pripadnika navijačkih skupina sportskih klubova iz RH i Srbije imaju i međuetnički karakter, ponajviše na području hrvatskog Podunavlja i dalmatinskog zaleđa, iako je broj ovakvih sukoba i incidenata smanjen u posljednje vrijeme.
Tekst se nastavlja ispod oglasa