Prošlo je sto dana od uvođenja eura. Što je to donijelo građanima, a što poduzetnicima? Jesu li se građani naviknuli na novi novac? O tome su razgovarali u emisiji U mreži Prvog gosti viceguverner HNB-a Michael Faulend, profesorica Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Marijana Ivanov i predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević.
Građani su cijene najma stana i automobila govorili u eurima, ali ove male cijene su ih iznenadile.
– Čuli smo jako puno da smo visoko ”euroizirana” zemlja i jesmo. Kada bi nekoga pitali koliko dođe kvadrat stana u kunama, sigurno ne bi znao reći. Ipak nismo visoko ”euroizirani” u ovim malim kupovinama, u trgovinama, na tržnicama i tu ćemo imati velikih problema dok se ne naviknemo, pogotovo stariji ljudi, objasnila je Knežević.
Kaže da pitanja koja joj građani postavljaju u njezinoj udruzi su još vezana za vraćanje kovanih eura i strah građana da neke novčanice mogu biti krivotvorene.
Faulend je istaknuo da ako građani imaju dilemu oko novčanica, da se uvijek mogu javiti u HNB.
>Nema panike, novčanice kune u eure ćemo moći prebaciti bez vremenskog roka
– Mogu se javiti u bilo koju poslovnu banku, Finu, Hrvatsku poštu i tamo će kolegice i kolege zasigurno izaći u susret i pomoći u objašnjenju, pojasnio je.
Koliko traje prilagodba na euro u drugim zemljama?
Na pitanje koliko dugo traje prilagodba stanovnika u drugim zemljama koje imaju euro, Faulend odgovara da je to individualna stvar.
– Netko će se priviknuti malo ranije, netko malo kasnije. Zasigurno je to starijim ljudima to malo veći problem nego mlađim ljudima, istaknuo je.
Što je uvođenje eura donijelo građanima?
Knežević kaže da se ljudi ne osjećaju siromašnije zbog eura već zbog toga što smo cijelu 2022. godinu imali rast cijena.
– Koji se samo s onim zaokruživanjem cijena još više povećao. Tako da taj osjećaj da imamo manje kod svih prisutan, istaknula je.
Faulend kaže da su benefiti koje je donio euro niža kamatna stopa.
– Ono što mi potpuno jasno vidimo, to je jedan raskorak koji se dogodio između kretanja kamatnih stopa u Hrvatskoj i u nekim zemljama Europske unije koje nisu uvodile, odnosno nemaju namjeru uvoditi euro. Tu mislimo na Češku, Mađarsku, Poljsku, objasnio je.
Ističe da su kamatne stope u Hrvatskoj rasle, ali su rasle u skladu s kamatnim stopama u eurozoni.
– One su potpuno usporedive s tim razinama u eurozoni, dodao je.
Izvoznici najveći dobitnici?
Na pitanje jesu li izvoznici uvođenjem eura najveći dobitnici, Ivanov ističe da smo svi dobitnici te da ne bi posebno htjela istaknuti izvoznike kao najveće dobitnike.
– Jasno da su svi ekonomski subjekti koji su uključeni u međunarodnu razmjenu od toga imaju veće benefite i da im to više odgovara. Nestaju neki troškovi, pojednostavljuje im se poslovanje, rekla je.
Euro i inflacije
Na pitanje koliko je uvođenje eura dodatno povećalo inflaciju, Ivanov odgovara da nam inflacija svima uništava realnu vrijednost dohotka.
– Međutim, inflacija koja se događala u Hrvatskoj sigurno nema puno veze s uvođenjem eura. Inflacija koja se možda može povezati s uvođenjem eura nije ona koju registriramo od početka godine, nego onu koju smo imali u prevelikom intenzitetu od prošle godine, rekla je.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/HRT
