Nakon serijala Jutarnjeg lista u kojem je objelodanjen način na koji su djeca iz afričkih zemalja, prvenstveno DR Konga, posvajana u Hrvatsku uz dokaze sramotne sudske prakse u tim slučajevima, u Nacionalu je objavljen veliki intervju s dvije posvojiteljice djece iz Konga – Tanjom Budimir Gulan i Ivanom Božičević. One, iako tvrde da su apolitične, za sve krive pojedine hrvatske političare koje definiraju kao desnicu i tvrde da oni ne žele da Hrvatskom hodaju crna djeca. U ovu ‘apolitičnu’ tiradu u Nacionalu, posvojiteljice su umiješale i molitelje muške krunice koje pejorativno nazivaju klečavcima.
Serijal Jutarnjeg lista o posvajanju iz Afrike, doduše pušten u javnost nakon oslobađajuće presude u Zambiji, ponovno je u fokus stavio u najmanju ruku problematičnu praksu takvih posvajanja.
Što je rasizam?
Jutarnji je uz dostupnost presuda hrvatskih sudova, opisao kako je posvajanje djece iz Konga, kako je netko primijetio, lakše od udomljavanja pasa iz inozemstva te kako takva posvajanja, za razliku od posvajanja djece iz Hrvatske, prolazne s iznimno manje provjera.
Upravo se iz toga izvodi zaključak suprotan onome koji u Nacionalu iznose navedene posvojiteljice, da se posvajanje djece iz Afrike ne traži niti približno ista sigurnost kao za djecu iz Hrvatske.
Jesu li ta djeca i njihova sigurnost i adaptacija manje bitni od bijele djece iz Hrvatske?!
No, Tanja Budimir Gulan i Ivana Božičević koje su po izbijanju afere Zambija osnovale udrugu International adoption Hrvatska, okreću priču i sve one koji propituju sramotnu praksu posvajanja djece iz Afrike – proglašavaju rasistima.
Jesu li djeca iz Afrike manje vrijedna pa za njih ne trebaju provjere kao za djecu iz Hrvatske?!
Pritom ne objašnjavaju, a novinar Nacionala Boris Pavelić ne postavlja takva pitanja, zašto su sudovi ‘štancali’ odluke kojim su potvrđivali navodne odluke kongoanskih sudova o posvajanju bez ikakve provjere, bez provjere jesu li posvojitelji u registru posvojitelja, jesu li dokumenti iz Konga u redu, jesu li enormne svoje koje su posvojitelji plaćali dokaz ilegalnog posvajanja kao što takvu praksu definira UN…
Možda će vas zanimati
Šola: Slučaj Zambija kao priča o stvaranju nove aristokracije za koju ne vrijede zakoni ni procedure
Četiri para, zaobišavši zakone i procedure u barem dvije države, pravomoćno su oslobođena zbog nedostatka dokaza zbog sumnje u trgovinu djecom, piše Ivica Šola o aferi Zambija
Nije postavljeno niti pitanje zašto su posvajale baš iz države koja nije potpisnica međunarodne konvencije koja uređuje međudržavna posvajanja, kako tumače činjenicu da kongoanski obiteljski zakona ne dopušta posvajanje jednoj osobi više od troje djece, a Gulan ih je posvojila pet od toga dvoje kao samac, što je također prema kongoanskom zakonu zabranjeno.
Možda će vas zanimati
Što UN kaže o plaćanju velikih iznosa za posvajanje, ali i donacijama koje Subošić spominje
”Plaćali smo nekakve donacije u sirotište koje nisu određene. Svatko će nešto platiti”, rekao je Subošić
Uz to hrvatski je sustav prije afere Zambija, provodio šestomjesečni monitoring obitelji da se vidi kako posvojeno dijete i novi roditelji funkcioniraju, no samo za djecu posvojenu u Hrvatskoj i iz Hrvatske.
O djeci posvojenoj iz Konga, država nije znala ništa.
Mjesecima čak niti koliko ih je u Hrvatskoj.
Nakon afere Zambija, sustav je krenuo u lociranje djece posvojene iz Konga kako bi se vidjelo jesu li uopće u Hrvatskoj i uveden je obavezni šestomjesečni monitoring nakon posvajanja iz za djecu iz Konga, ne samo onu iz Hrvatske.
Tko propituje – rasist
No, za dvije sugovornice Nacionala, problem su oni koji su takvu praksu propitivali iako je upravo njihov pritisak doveo do toga da hrvatsko zakonodavstvo omogući djeci iz Afrike isti tretman kao i onoj iz Hrvatske.
Možda će vas zanimati
Jutarnji potvrđuje ono što je Narod.hr ranije problematizirao: Djeca posvojena iz Konga teško do podataka o biološkim roditeljima
“Borba za identitet”: Novi nastavak razotkrivanja uhodanog lanca posvajanja djece iz DR Konga
Njima su, iako tvrde da su apolitične i da nisu članice niti jedne stranke, zalijepili etiketu – rasista.
Tako rasistima koji zapravo ne žele da crna djeca hodaju Hrvatskom proglasile saborsku zastupnicu Vesnu Vučemilović (Hrvatski suverenisti), te Mostove zastupnike Marina Miletića i Mariju Selak Raspudić, ali i aktivista Ivana Zvonimira Čička te pojedine hrvatske medije.
Zastupnica Hrvatskih suverenista Vesna Vučemilović ustvrdila je u utorak da je iz tekstova objavljenih zadnjih dana očito da u Hrvatskoj već gotovo dva desetljeća
Možda će vas zanimati
Vučemilović: Očito je da u Hrvatskoj već gotovo dva desetljeća operira isti lanac trgovine djecom
Upravo je Vesna Vučemilović kako predsjednica saborskog Odbora za obitelj, mlade i sport potaknula Vladu da krene u izmjene zakonske regulative i da se provjeri što je s djecom koja su do sada stigla u Hrvatsku.
Sve je to za ove dvije sugovornice Nacionala – rasizam.
”One žele bijelu Hrvatsku”
”Bojim se da njima naprosto smetaju afrička djeca u Hrvatskoj. One žele bijelu Hrvatsku”, kaže Ivana Božićević o Vesni Vučemilović i Mariji Selak Raspudić.
Iako tvrde da su apolitične i da ne simpatiziraju niti jednu političku opciju, korištenje te etikete istovjetno je narativu koje je ekstremno lijeva stranka Možemo koristila tijekom afere Zambija.
Možda će vas zanimati
Jutarnji list o lancu posvajanja iz Konga u Hrvatsku: Kad ih je sutkinja iz Broda odbila, otišli su u Sesvete
Jutarnji list u novom nastavku “Strašne istine o posvajanju djece iz Afrike” nastavlja otkrivati informacije iz više od 50 sudskih odluka kojima se u Hrvatskoj potvrđuju posvajanja iza Konga
Kakve molitelji krunice imaju veze s tim?
Budimir Gulan ide dalje u svojoj ‘apolitičnosti’ pa u sve miješa i one na koje je popularno bacati kamenje, molitelje krunice na hrvatskim trgovima.
Njih pejorativno naziva klečavcima iako s ovom cijelom pričom nemaju ama baš nikakve veze.
”Smijali su se klečavcima u Poljskoj, a sada ih evo u Hrvatskoj. Neokonzervativna desnica vrlo dobro je pripremljena, a slučaj Zambija došao im je kao sjekira u med”, kaže za Nacional.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
