Nakon što je Znanstveno vijeće za obrazovanje i školstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti pod predsjedanjem akademika Vladimira Paara uputilo Izjavu o Istanbulskoj konvenciji čelnicima i državnim tijelima Republike Hrvatske te zainteresiranoj javnosti, a tekst Izjave redigirali akademik Mislav Ježić i prof. dr. sc. Ante Bežen, HAZU se ogradio od njihova mišljenja.
>HAZU: Rodna ideologija u Istanbulskoj konvenciji neprihvatljiva za odgojno-obrazovni sustav
Svojim stajalištima članovi Vijeća su se očitovali o elementima rodne ideologije i njezinu utjecaju na odgojno-obrazovni sustav Republike Hrvatske. Tražili su da se Istanbulska konvencija ne ratificira s ideološki spornim formulacijama, nego da se izostavi, ili da se Konvencija ne ratificira, nego da se hrvatskim zakonima zaštite sve žrtve nasilja, a osobito nasilja nad ženama i djecom.
>HAZU: Znanstveno vijeće iznosi vlastita mišljenja i odgovorno je za svoje stavove
Tko su članovi Znanstvenog vijeća koji su poslali Izjavu u javnost
Uz predsjednika vijeća Vladimira Paara, tu je još 12 članova vijeća: Igor Anić, Vladimir Bermanec, Leo Budin, Antun Dubravko Jelčić, Mislav Ježić, Ivica Kostović, Zoran Juranić, Ranko Matasović, Krešimir Nemec, Mladen Obad Šćitaroci, Stanko Popović i Tomislav Raukar.
Vladimir Paar je redoviti profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Autor je više od 500 znanstvenih i stručnih radova te urednik više od 55 knjiga i niza udžbenika i gimnazijskog programa fizike.
Igor Anić je redoviti profesor na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Kao voditelj i suradnik sudjelovao je na 19 znanstvenih projekata. Autor je brojnih stručnih radova.
Vladimir Bermanec je diplomirao mineralogiju na Geološkom odsjeku PMF-a i doktorirao 1992. na Sveučilištu u Zagrebu. Od 1978. godine zaposlen je u Mineraloško-petrografskom zavodu PMF-a, gdje je prošao sve akademske stupnjeve od asistenta do redovnog profesora u trajnom zvanju (2005.).
Leo Budin je profesor emeritus na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Za rezultate u znanstveno-istraživačkom radu dr.sc. Leo Budin dobio je više priznanja od kojih je jedna i nagrada Nikola Tesla za znanstvenu djelatnost, a 1989. godine dobitnik je nagrade Josip Juraj Strossmayer kao suautor knjige Analiza i projektiranje računalom.
Antun Dubravko Jelčić je postigao doktorat znanosti s područja književnosti. Objelodanio je nekoliko stotina znanstvenih, stručnih i litereranih radova, od kojih su većina skupljeni u tridesetak samostalnih knjiga. Bio je potpredsjednik Matice hrvatske od 1990. do 1992.
Mislav Ježić (indolog) je redoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i član je Akademije. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stekao 1977. diplome profesora indologije i filozofije, te 1978. godine profesora opće lingvistike i grčke filologije. Obranio je doktorsku disertaciju.
Ivica Kostović je redoviti profesor neuroznanosti i anatomije u trajnom zvanju, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i voditelj na Hrvatskom institutu za istraživanje mozga. U svojem radu osvojio je brojne nagrade kao što je Državna nagrada za znanost, nagrada za životno djelo 2010. godine.
Zoran Juranić je dirigent i skladatelj. Studirao je kompoziciju i dirigiranje na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu. Djelovao je kao operni dirigent u Zagrebu, Rijeci i Osijeku, a od 2006. stalni je gost dirigent opere u Novom Sadu. Redoviti je profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Kao dirigent često gostuje u Hrvatskoj i u inozemstvu. Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.
Ranko Matasović je profesor na Odsjeku za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Jedan je od vodećih hrvatskih jezikoslovaca i jedan od najcjenjenijih indoeuropeista, keltista, poredbenih lingvista i tipologa, ali i baltoslavista i kroatista.
Krešimir Nemec je redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Njegovo područje su Jugoslavenski jezici i književnosti i Komparativna književnost. Za svoj znanstveni rad nagrađen je brojnim nagradama.
Mladen Obad Šćitaroci je arhitekt urbanist, pejsažni arhitekt. Redoviti je profesor na Arhitektonskom i Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autor je i suautor brojnih knjiga i znanstvenih članaka te dobitnik brojnih nagrada i priznanja.
Stanko Popović je redoviti profesor u miru Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prema Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (1996-2009) ubraja se među nekoliko vodećih prirodoslovaca u RH.
Tomislav Raukar je redoviti profesor u miru Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Doktorirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Osvojio je brojne nagrade i priznanja.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/hazu
