Nakon relativne pobjede HDZ-a na parlamentarnim izborima održanim u rujnu 2016., predsjednica Kolinda Grabar Kitarović u listopadu 2016. dala je Andreju Plenkoviću mandat za sastavljanje 14. Vlade RH.
Prvu postavu činili su ministri: Ivan Kovačić, Damir Krstičević, Martina Dalić, Davor Ivo Stier, Vlaho Orepić, Nada Murganić, Tomo Medved, Zdravko Marić, Goran Marić, Nina Obuljen Koržinek, Oleg Butković, Ante Šprlje, Tomislav Tolušić, Gabrijela Žalac, Gari Cappelli, Slaven Dobrović, Lovro Kuščević, Tomislav Ćorić, Pavo Barišić, Milan Kujundžić.
Plenkovićeva Vlada u periodu od listopada 2016. godine do danas ostala je bez ukupno devet ministara.
Mostovi ministri – Kovačić (ministar uprave), Orepić (ministar unutarnjih poslova), Šprlje (ministar pravosuđa) i Dobrović (ministar zaštite okoliša i energetike), prvi su razrješeni i to na zahtjev predsjednika Vlade. Plenković je na sjednici krajem travnja 2017. naložio tajnici Vlade da napiše odluke o njihovom razrješenju jer su uskratili podršku ministru financija Zdravku Mariću o čijem se povjerenju u to vrijeme glasalo u Saboru.
Politička trgovina i koalicija s HNS-om
Njih su kasnije zamijenili Lovro Kuščević (ministar uprave), Davor Božinović (ministar unutarnjih poslova), Dražen Bošnjaković (ministar pravosuđa) i Ćorić (ministar zaštite okoliša i energetike). Kuščević je na mjesto ministra uprave došao s mjesta ministra graditeljstva i prostornoga uređenja, a njegovo je mjesto tada u političkoj trgovini preuzeo HNS-ov Predrag Štromar, koji je imenovan i potpredsjednikom Vlade RH.
Jednako tako u “koalicijskom preslagivanju” zamijenjen je i ministar znanosti i obrazovanja Barišić u lipnju 2017. pa je ministarsku fotelju preuzela Blaženka Divjak na prijedlog HNS-a, nakon što je ta stranka postala novi koalicijski partner HDZ-u.
Ćorić je na funkciju ministra zaštite okoliša došao s položaja ministra rada i mirovinskog sustava, koji je preuzeo Marko Pavić.
Ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier podnio je ostavku nedugo nakon toga, zbog nezadovoljstva koalicijskim sporazumom koji su sklopili HDZ i HNS. Najavio je ‘novu fazu’ koja čeka njega i Vladu, a zbog koje je, kako kaže, sam predložio premijeru Andreju Plenkoviću da nađe drugu osobu za njegovu funkciju u Ministarstvu. Njihovo neslaganje bilo je vidljivo i kasnije unutar stranke po pitanju ratifikacije Istanbulske konvencije koju je Plenković naposljetku ratificirao. Na Stierovo mjesto u lipnju 2017. došla je Marija Pejčinović-Burić.
Svi ostali ministri koji su nakon toga otišli, bili su Plenkovićev izbor (Dalić, Kuščević, Marić) te su Vladu bili prisiljeni napustiti zbog korupcijskih afera ili sumnji u nju.
USKOK istražuje slučaj luksuznog Mercedesa iz dvorišta ministrice Žalac
Plenković ga se odriče nakon što je za njega ukrao referendum Narod odlučuje
Reakcije iz Mosta na prepiske ministrice Dalić: ‘Težak udarac, cijela vlada mora otići’
Ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta te potpredsjednica Vlade Martina Dalić u svibnju prošle godine podnijela je ostavku nakon prozivki za sukob interesa i netransparentnost u donošenju najvažnijih političkih odluka pri izradi Lex Agrokora, odnosno zbog afere “Hotmail” i grupe Borg. Ministar gospodarstva poslije nje je postao Darko Horvat.
Lovro Kuščević podnio je ostavku na mjesto ministra uprave prošli tjedan, nakon što se njegovo ime povezalo s nizom afera oko prenamjene zemljišta i imovine u Nerežišćima na Braču.
Andrija Hebrang procijenio je da je Kuščević žrtva i svoje odluke vezane uz referendumsku inicijativu Narod odlučuje u kojoj je 400 000 građana u skladu s Ustavom dalo svoj potpis i zatražilo raspisivanje referenduma.
“Najmanja zloporaba položaja isključuje ga iz bilo kakve daljnje politike. Mislim da je Kuščević žrtva još jedne pogrešne svoje politike, a to je ukidanje referenduma koji je očito bio legalan i prošao. Kuščević je taj koji je zadržao situaciju da jedna manjina, kao što je SDSS, odlučuje o krupnim državnim pitanjima, poništio je 400.000 glasova i sad manjine odlučuju o sudbinskim pitanjima”, zaključio je Hebrang.
Goran Marić, koji je u Vladu premijera Plenkovića prvo ušao kao ministar bez portfelja, da bi kasnije bio imenovan za ministra državne imovine, ostavku je podnio u ponedjeljak, također uzdrman imovinskim aferama.
Plenkovićev uži kabinet napustit će uskoro i Marija Pejčinović Burić koja odlazi u Vijeće Europe.
Oporba skupila potpise za opoziv ministara Tolušića, Žalac, Kujundžića i Pavića
Zadnjega dana zasjedanja prije ustavne stanke, u ponedjeljak, Klubovi zastupnika SDP-a i Mosta napisali su i prikupili dovoljan broj potpisa za upućivanje u saborsku proceduru svoje prijedloge za opoziv nekoliko ministara.
SDP traži smjenu potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića i ministrice regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijele Žalac. U planu su imali i zahtjev za opozivom ministra državne imovine Gorana Marića, ali on ih je “preduhitrio” podnošenjem neopozive ostavke. Most svojim zahtjevima želi da Vladu napusti ministar zdravstva Milan Kujundžić i ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić.
U zahtjevu za opozive ministara navode afere koje su otkrili mediji.
Razlozi za smjenu ministrice Žalac, među ostalim, leže u njezinoj „aferi mercedes“, poslovnim odnosima s Josipom Stojanovićem Jollyem, prometnoj nesreći koju je prouzročila vozeći bez valjane vozačke dozvole.
Tolušićevu smjenu SDP-ovci traže zbog nekretninskih afera i stambenoga objekta većeg od sto četvornih metara za kojeg je, po izbijanju afere, objašnjavao da je “roštiljarnica”, iako je objekt opremljen klima-uređajem, roletama i staklenim stijenama, dok je kuću u Virovitici, u kojoj živi, u imovinskoj kartici prijavio s upola manjom kvadraturom.
Usto, SDP-ovci smatraju da je razlog za Tolušićev odlazak iz Vlade i to što je njegovu kuću gradila tvrtka “Građevinarstvo Horvat” koja je, dok je Tolušić bio župan, često poslovala sa Županijom, do obnove škola preko gradnje društvenog doma do doma zdravlja.
Mostovac Nikola Grmoja podsjeća da su i prije godinu dana tražili Kujundžićevu ostavku i tada su nabrojili 50 razloga zbog kojih bi, prema njima, trebao otići, a svima je zajednički nazivnik izostanak reformi u svim segmentima zdravstvenoga resora i nadležnosti ministra Kujundžića.
Pavićev odlazak, pojašnjava Grmoja, zahtijevaju zbog korištenja javnoga novca za protureferendumsku kampanju protiv sindikalne inicijative “67 je previše”, a za koju je Pavić tvrdio da nije riječ o kampanji “protiv” nego o upoznavanju javnosti s dobitima koje donosi mirovinska reforma, koja je startala pet mjeseci prije nego što je on krenuo u objašnjavanje prednosti reforme.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
