Zlatko Hasanbegović (Neovisni za Hrvatsku) odgovarajući na repliku HDZ-ovom Josipu Boriću upozorio ga je da ne raspravljaju o Zakonu o državnim blagdanima nego konkretnim rokovima za dostupnost arhivskog gradiva, istaknuvši da je nasuprot stranačkoj ideologiji o 22. lipnju kao navodno važnom danu za hrvatsku povijest uvijek isticao 30. svibnja kao simboličku nultu godinu.
“U ponedjeljak ću u proceduru staviti Zakon o državnim blagdanima, predložiti da 30. svibnja 1990. godine bude jedini, isključivi i Dan državnosti i Dan neovisnosti”, naglasio je Hasanbegović.
> Zlatko Hasanbegović: Lustracija je preduvjet za uspostavu demokratskoga društva
“Gospodine Boriću, hoćete li bez naloga partijskoga smjeti dići ruku za taj zakon? Hoćete li? Imate sada parlamentarnu većinu. Kada se kunete u 30. svibnja 1990. vratite to kao državni blagdan i uz pomoć onih koji vam sada pridržavaju ljestve i čine vlast s vama a koji su 2000. godine poništili su taj državni blagdan.”, zaključio je Hasanbegović.
Podsjetimo, do 2001. godine Dan državnosti obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine.
Bio je to državotvorni blagdan koji je najviše zaživio u hrvatskom narodu.
Nakon smjene vlasti 2000., na inicijativu saborskog zastupnika HSLS-a Ive Škrabala, zakonski je promijenjen – 2002. godine. SDP-ov Ivica Račan došavši na vlast zahvaljujući koaliciji s Draženom Budišom (HSLS), Zlatkom Tomčićem (HSS), Vladom Gotovcem (LS), Radimirom Čačićem (HNS) i Ivanom Jakovčićem (IDS) promijenili su taj blagdan, unijeli zbrku, ukinuli brojne druge državotvorne simbole, ali i nanijeli golemu drugu štetu Hrvatskoj.
“Žao mi je, jako mi je žao što sam predložio da se Dan državnosti promjeni s 30. svibnja na 25. lipnja” , govorio je Ivo Škrabalo, saborski zastupnik HSLS-a nakon što se uvjerio da obilježavanje Dan državnosti “po novom kalendaru” nije zaživjelo u narodu i da većini ljudi u Hrvatskoj gotovo ništa ne znači. “Žao mi je, jako mi je žao” – govorio je u jednom od posljednjih intervjua, navodi maxportal.hr, te dodaju da se Ljubica Lalić iz HSS-a, koja je sa Škrabalom bila sukreator tog zakona, nikad o tome nije očitovala.
Osim toga, trenutačni Dan neovisnosti u najmanju je ruku dvojben, ako ne i netočan, jer je državni sabor 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske čime je Hrvatska postala samostalna i nezavisna država, dok je 8. listopada iste godine samo završena faza okončanja postupka razdruživanja Hrvatske u nekadašnjoj jugoslavenskoj federaciji, istaknuo je za Glas Slavonije akademik Davorin Rudolf.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr