Vlada je u Sabor uputila nacrt prijedloga zakona o Državnom inspektoratu po kojem bi Hrvatska početkom 2019. godine ponovno trebala dobiti Državni inspektorat koji će objediniti inspekcije koje se trenutno obavljaju u osam ministarstava, a novost je i da se blaži prekršaji ne bi kažnjavali radi li se o prvom propustu gospodarstvenika.
> Skandalozna pozadina kurikulne reforme
Prema nacrtu, Državni inspektorat ponovno će se, nakon što je početkom 2014. prestao s radom kao jedinstveno tijelo, formirati kao samostalno tijelo i imati status državnog ureda, a na čelu će mu biti glavni državni inspektor. Djelokrug rada objedinit će trenutnih 17 inspekcija iz područja trgovine, usluga, zaštite potrošača i sigurnosti neprehrambenih proizvoda, a aktualnih 1.450 inspektora, koji sada rade u ministarstvima i drugim institucijama, nastavit će rad u Državnom inspektoratu.
> (VIDEO) Plenković zadovoljan HNS-ovim fijaskom od reforme
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat rekao je da se prijedlogom zakona objedinjavaju inspekcijski poslovi nad primjenom propisa kojima se uređuje obavljanje djelatnosti trgovine, ugostiteljske djelatnosti, pružanje usluga u turizmu, te drugih uslužnih djelatnosti. Dodao je da će se u upravnom području gradnje objedinjavanjem građevinske inspekcije ojačati nadzor zakonitosti gradnje i uporabe građevina kao i građevinskoj inspekciji komplementarni inspekcijski poslovi zaštite okoliša. Plan je također da se za sva područja koja se objedinjavaju primjeni sustav blažeg sankcioniranja u slučajevima gdje je taj sustav moguće primijeniti. Novi sustav će, naime, pružiti mogućnost gospodarstvenicima da otklone nepravilnosti koje su utvrđene tijekom inspekcijskog nadzora ili u određenom roku koji će im dat inspektor. Takve će se mjere primjenjivati samo u slučajevima lakših prekršaja ili neponavljanja.
Tajna povjerenstva za usklađivanje udžbenika s kurikulom
Prijedlogom zakona o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima za osnovnu i srednju školu, koji je Vlada sa sjednice u srijedu uputila u saborsku proceduru po prvi se puta definira najveća cijena i masa kompleta udžbenika po razredima.
“Ovo je važan zakon u sklopu obrazovne reforme jer omogućava kvalitetniju i jednostavniju proceduru samog odobravanja udžbenika, digitalnu transformaciju i rasterećenje u smislu mase i cijene te prevelikog obima činjenica koji u ovom trenutku učenici imaju u svojim udžbenicima”, istaknula je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Najveća dopuštena masa svih obveznih udžbenika za 1. do 4. razred osnovne škole iznosila bi tri kilograma, odnosno od 10 do 15 posto prosječne mase učenika – sukladno preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, za 5. i 6. razred pet kilograma, a za 7. i 8. razred šest kilograma.
Prema prijedlogu zakona, cijena udžbenika za 1. do 4. razred osnovne škole iznosila bi 10 posto, za 5. i 6. razred 12,5 posto, a za 7. i 8. razred 15 posto medijalne neto plaće u Hrvatskoj.
I cijena i masa udžbenika ovisili bi o broju sati predmeta u ukupnoj tjednoj satnici.
Zakonom će se dati mogućnost resornom ministru da otvara Katalog obaveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava svake godine za pojedine razrede i/ili programe što će omogućiti lakšu prilagodbu Kataloga stvarnoj potrebi za udžbenicima u osnovnim i srednjim školama.
Osigurava se i mogućnost nasljeđivanja tiskanih udžbenika koji nisu radnog karaktera, osim nižim razredima osnovne škole i to samo u predmetima gdje je to neophodno zbog razvoja djeteta.
Predloženim se zakonom potiču i digitalni drugi obrazovni materijali koje će država sufinancirati.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobravalo bi tako samo udžbenike dok dopunska i pomoćna nastavna sredstva postaju drugi obrazovni materijali koji će se nalaziti u virtualnom repozitoriju.
O njihovu korištenju odlučivale bi škole odnosno učitelji, u skladu sa zahtjevima kurikula i autonomijom škola i učitelja.
Prema prijedlogu zakona, postupak utvrđivanja usklađenosti udžbenika s predmetnim kurikulom i međupredmetnim temama provodila stručna povjerenstva koja bi imenovao ministar, a njihov sastav bio bi tajan.
> Dr. Slaven Letica: Tko je stvarni kreator hrvatske – neuke i kržljave – školske reforme?
Vlada je donijela i sedam odluka o nastavku sudjelovanja pripadnika Oružanih snaga RH u misijama potpore miru kao i o sudjelovanju u međunarodnoj vježbi o upravljanju kibernetičkim prijetnjama Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora „Cyber Coalition 2018“ krajem studenog.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Hina/sv
