Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević prividno je podržao imenovanje parka po stranim dragovoljcima, a zatim su njegovi ljudi na razini mjesnog odbora sve blokirali.
Još u vrijeme prethodne zagrebačke vlasti, udruga veterana, vojnika i domoljuba pokrenula je inicijativu da se, u spomen na sve strane dragovoljce koji su tijekom Domovinskog rata dali svoj doprinos obrani Hrvatske, jedan park u Zagrebu posveti upravo njima.
>Tomislav Šulj o dragovoljcima u Domovinskom ratu: Velik broj stranaca pristupio je HOS-u
Kako inicijativa nije odmah realizirana, hrvatski branitelji nastavili su to predlagati te u travnju 2022. ponovno uputili dopis Gradu Zagrebu s tim prijedlogom. U njemu ističu podatke o značajnom broju hrvatskih branitelja koji su došli kao dragovoljci iz stranih zemalja, a bili su brojni posebno u zagrebačkim postrojbama. Mnogi su izgubili živote ili su ranjeni.
>Autori dokumentarca ‘1991. Tko je tvoj bližnji?’ o stranim dragovoljcima za Narod.hr otkrivaju detalje o filmu
Predsjednik udruge veterana, vojnika i domoljuba, Dražen Hrženjak i osobno je gradonačelniku Tomaševiću, prilikom jednog usputnog susreta, iznio tu ideju te naišao na odobravanje. Predstavnici udruge bili su i na sastanku gradskom uredu za prostorno uređenje, gdje je, kako navode iz udruge, usuglašeno i koji će se park tako nazvati – park na križanju Vukovarske i Miramarske, ali tek nakon što to odobri nadležni Mjesni odbor.
>U Ukrajinu krenuli i strani dragovoljci koji su branili Hrvatsku; Šulj: “Ne odlaze kao ‘psi rata’, potez Ukrajine je fenomenalan!”
Mjesni odbor odbio prijedlog
No nakon svih naizgled odobravajućih koraka od strane Grada, dogodilo se nešto neočekivano. Naime, svi članovi Mjesnog odbora Martinovka iz redova vladajuće Tomaševićeve stranke Možemo – glasovali su protiv te ideje te tako blokirali proces imenovanja parka u Zagrebu po stranim dragovoljcima.
Time su postupili potpuno suprotno prijašnjim izjavama svoga čelnika i zagrebačkih službi. Je li se Tomašević na taj način zapravo “sakrio” iza svojih članova te samo prividno podržao prijedlog koji je, u konačnici, zapravo htio odbaciti?
U nastavku donosimo prilog Z1 televizije o ovoj temi te dopis koji je Udruga veterana, vojnika i domoljuba poslala Gradu Zagrebu u travnju prošle godine.
Dopis koji je Udruga veterana, vojnika i domoljuba uputila Gradu Zagrebu u travnju 2022.:
“Predmet: IMENOVANJE I UREĐENJE PARKA STRANIH DRAGOVOLJACA DOMOVINSKOG RATA
Poštovani!
Tijekom velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku u hrvatskim redovima dragovoljno se borio veliki broj stranih dragovoljaca.
Uvidjevši strahote ratne agresije, a ponukani pasivnim držanjem nadležnih političkih i diplomatskih tijela međunarodne zajednice, u hrvatske redove pristupali su borci iz cijele Europe i svijeta, bez obzira na vjeru, političku orijentaciju ili boju kože. Mnogi od njih nisu čak imali nikakvo vojno obrazovanje već su dolazili isključivo motivirani pomoći državama koje su se borile za svoju slobodu i pravo na demokraciju.
Po dosad prikupljenim podacima od strane Udruge stranih dragovoljaca domovinskog rata i istraživačkom angažmanu povjesničara Tomislava Šulja, djelatnika Hrvatskog memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskog rata, službeno je utvrđeno kako je hrvatskim redovima pristupilo više od 750 stranih dragovoljaca pristiglih iz čak 40 država svijeta. Nažalost, njih preko 150 je ranjavano (brojke o ranjavanju su zasigurno i daleko veće!), a čak 97 stranaca je poginulo za slobodu hrvatskog naroda.
Statistički gledano, to su frapantno visoki podaci, daleko, daleko iznad prosjeka pogibija vojnika u Domovinskom ratu. Važno je napomenuti da se o pristiglim strancima nisu tijekom rata vodile valjane evidencije, a zbog nedostupnosti arhivskog gradiva nije moguće potpuno točno pobrojiti koliko je stranih dragovoljaca ratovalo za hrvatsku slobodu.
Dragovoljci iz čak 40 različitih zemalja branili Hrvatsku
Od boraca iz 40 zemalja svijeta najveći broj pristigao je iz Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije (više od 150), slijede dragovoljci iz Francuske (više od 7O) i Njemačke (više od 60), a potom slijede Nizozemci i Mađari. Abecednim redom pobrojani strani dragovoljci dolazili su iz: Argentine, Australije, Austrije, Belgije, Bugarske, Češke, Danske, Irske, Italije, Litve, Kanade, Norveške, Poljske, Rusije, Sjedinjenih Američkih Država, Slovačke, Španjolske, Švedske i Ukrajine. Po jedan ili dva strana dragovoljca bili su porijeklom iz Bjelorusije, Bolivije, Čilea, Estonije, Finske, Gambije, Indonezije, Japana, Južnoafričke Republike, Libije, Palestine, Portugala, Švicarske, Turske i Zimbabvea. Ovdje valja istaknuti da su neki od stranaca već živjeli u Hrvatskoj.
Uz sve pobrojane podatke koji nedvojbeno ukazuju na činjenicu da su strani dragovoljci itekako zadužili Republiku Hrvatsku, dva čimbenika valja istaknuti kao posebno bitna kao kriterij po kojima stradalnici iz njihovih redova imaju pravo nositi ime jednog zagrebačkog parka.
Najviše ih je bilo u zagrebačkim postrojbama
Prvo, iako ih je najviše ratovalo u redovima elitnih postrojbi s područja grada Zagreba (1. gardijska brigada HV-a, 2. gardijska brigada HV-a, specijalne postrojbe Glavnog stožera HV-a) gotovo da nema ratne postrojbe grada Zagreba u kojoj nije borbeno djelovao neki strani dragovoljac. No još značajnije od njihove pripadnosti postrojbama s područja Zagreba jest nužnost da se istakne žrtva koju su strani dragovoljci podnijeli u obrani Republike Hrvatske.
Predloženi naziv je „Park stranih dragovoljaca 91 – 95″. Također, držimo da je na potezu od Držićeve do Savske ulice idealna lokacija za takav park (idealan bi bio sjeverozapadni dio križanja Držićeve i Vukovarske).
Želimo naglasiti da ovaj prijedlog, uz Udrugu stranih dragovoljaca Domovinskog rata, inicijalno podržavaju vodstva sljedećih udruga: Udruga Tigar 90/91 Rakitje, URV Crne Mambe, GO UHDDR ZG, URV 1.GBR Tigrovi KV 148. brigade HV Zagreb Trnje.
Glede idejnog i arhitektonskog rješenja svoje usluge, bez naknade, nudi svjetski poznati i nagrađivani finski postmodernistički arhitekt, profesor Marco Casagrande, inače i sam strani dragovoljac u periodu od 1993. do 1995. godine.
Ovim putem molimo gradonačelnika za podršku i pomoć ovoj inicijativi. U samom uređenju voljeli bi da svoj
doprinos bilo idejno, bilo praktično, mogu dati predstavnici udruge predlagatelja i gospodin Tomislav Šulj, kao osoba najupućenija u samu tematiku stranaca u Domovinskom ratu.
S poštovanjem,
Dražen Hrženjak, predsjednik UVVID”
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
