Kada „okrene na jugo“ kod mnogih se ljudi javljaju nestabilna i teška stanja poput dugotrajnog umora, iscrpljenosti, vrtoglavice, nesanice i glavobolje.
Kao i vrijeme, i naše se emocije ponekad čine kao nestabilne prirodne sile, posebno kada temperatura i vlaga rastu, a tlak zraka pada.
Većina ljudi se osjeća pasivno i potišteno, a neki su i razdražljivi. Južina najviše utječe na kronične bolesnike (npr. pacijente sa srčanim tegobama, hipertenzijom ili psihičkim problemima) kojima se tijekom ovakvog rasta temperature često znaju pogoršati simptomi bolesti.
Znanstvenici su godinama istraživali uzročno-posljedične veze između različitih vremenskih aspekata i psihičkog stanja čovjeka. Naime, sve što mijenja naše raspoloženje može utjecati na naše ponašanje. Porast temperature može utjecati na naše ponašanje, posebno kada je neobično za godišnje doba u kojem se nalazimo.
Karakteristika južine je i povišena vlažnost koja obično čini ljude umornijima i razdražljivijima, a barometrijske fluktuacije tlaka mogu potaknuti glavobolju. Tijekom toplih kišnih dana koji su kod nas aktualni već nekoliko dana mjeseca studenog, ljudi češće izvještavaju o nižem zadovoljstvu životom.
Cijeli tekst pročitajte na Krenizdravo.hr.
Izvor: narod.hr/krenizdravo.hr
