“Jako mi je žao zbog ove situacije, jer msgr. Bogović bio je čovjek koji je imao toliko prijatelja, simpatizera, poznanika… Uvjeren sam da nije ovakva situacija s epidemijom, njegov bi sprovod bio jedan od onih najvećih koji je Gospić imao. Ali Bog je prihvatio ovaj način. Vidimo, Bog voli više skromnost i jednostavnost, pa je nekako i za msgr. Bogovića to izabrao”, kazao je u nedjelju gospićko-senjski biskup Zdenko Križić.
Biskup Mile Bogović preminuo je u subotu, 19. prosinca u KBC-u Rijeka gdje se liječio od koronavirusa, a sprovodni obred s ukopom i misa zadušnica služit će se u utorak, 22. prosinca.
Vijest o smrti prvog gospićko-senjskog biskupa, msgr. dr. sc. Mile Bogovića ožalostila je hrvatsku javnost, posebno vjernike. Ovog profesora i crkvenog povjesničara kojega je odlikovalo veliko domoljublje, koji je bio posebno posvećen Lici (imao je velike zasluge za uspostavljanje Gospićko-senjske biskupije) vjerojatno ćemo ponajviše pamtiti po izgradnji Crkve hrvatskih mučenika u Udbini i ustanovljenju Dana hrvatskih mučenika. U svom znanstvenom radu posebno se bavio temama iz područja povijesti prostora svoje biskupije, a bio je posebno blizak svome puku koji je u pokoljima Drugog svjetskog rata izgubio svoje najbliže, boreći se za istinu o tim zločinima.
> Preminuo prvi gospićko-senjski biskup Mile Bogović
Biskupski ordinarijat u Gospiću u nedjelju 20. prosinca priopćio je da će se sprovodni obred s ukopom i misa zadušnica za blagopokojnog gospićko-senjskog biskupa u miru msgr. dr. Milu Bogovića služiti u utorak, 22. prosinca, u gospićkoj katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije s početkom u 11 sati. Vjernici će na posljednjem ispraćaju biskupa Mile Bogovića moći sudjelovati putem izravnog prijenosa na Facebook stranici Gospićko-senjske biskupije i na Laudato TV.
Blagopokojni biskup Mile proživio je bogati svećenički život koji je bio ispunjen zauzetim pastoralnim djelovanjem, proučavanjem i spašavanjem povijesti, predavanjem na fakultetima i odgovornim službama u Riječko-senjskoj nadbiskupiji. Njegovim zauzimanjem 2000. godine uspostavljena je naša Gospićko-senjska biskupija kojoj je upravo biskup Mile bio prvi dijecezanski biskup. Rado je bio u društvu biskupa, svećenika, svećeničkih kandidata, ali i svakog malog čovjeka.
Svjesni smo da bi mnogi vjernici i svećenici htjeli sudjelovati na sprovodnoj misi i ukopu našeg prvog biskupa, ali naša odgovornost u ovim teškim vremenima mora se pokazati kao znak kršćanske zrelosti i brige za očuvanjem tuđeg i vlastitog zdravlja.
Neka Gospodin nagradi biskupa Milu vječnim životom u svome Kraljevstvu. Počivao u miru Božjem!”, stoji u priopćenju Biskupskog ordinarijata u Gospiću u nedjelju 20. prosinca.
Tko je bio biskup Mile Bogović?
Biskup Mile Bogović rođen je u Cerovcu kod Slunja 1939. Osnovnu školu pohađao je u Slunju, a klasičnu gimnaziju u sjemeništu u Pazinu. Bogosloviju je upisao u Pazinu, a završio u Zagrebu.
Za svećenika je zaređen 28. lipnja 1964. te imenovan kapelanom u Senju i upraviteljem župe Krivi Put. Na studij u Rim odlazi 1966. gdje je studirao na Papinskom sveučilištu Gregoriani 1971. Od 1977. bio je docent pri katedri crkvene povijesti na Katoličko-bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, odsjek Teologije u Rijeci. Imenovan je naslovnim biskupom Tamate i pomoćnim riječko-senjskim biskupom sa sjedištem u Gospiću 1999. sa zadatkom da ispita mogućnosti osnutka nove biskupije. Glavni zareditelj je bio msgr. Anton Tamarut, a suzareditelji msgr. Valter Župan i msgr. Ivan Milovan. Vatikan je 2000. proglasio utemeljenje Gospićko-senjske biskupije i imenovan je prvim gospićko-senjskim biskupom.
Između ostalih, obnašao je i sljedeće dužnosti: bio je rektor Teološkog fakulteta u Rijeci, župnik u Praputnjaku, generalni vikar Riječko-senjske nadbiskupije, voditelj Sakralne baštine u Senju te profesor crkvene povijesti na Riječkoj teologiji.
Bio je član upravnog odbora Hrvatskog kulturnog vijeća.
Papa Franjo prihvatio je 4. travnja 2016. njegovo odreknuće od službe zbog navršene kanonske dobi za umirovljenjem u skladu s kanonom 401. paragraf 1 Zakonika kanonskoga prava. Nakon toga gospićko-senjskim biskupom imenovan je Zdenko Križić.
> Biskup Bogović: filmom se želi žrtvama, kojima je oduzeto svo dostojanstvo, priznati žrtvu
Znanstveni rad u svojstvu crkvenog povjesničara
Kroz svoj znanstveni rad objavio je 5 knjiga i 80 znanstvenih članaka. Njegova znanstvena djelatnost vrlo je raznolika, ali se mogu izdvojiti tri područja kojima je on posvetio najviše pažnje: odnosi s pravoslavnom Crkvom, povijest biskupija Senjske i Modruške ili Krbavske (napose onog dijela koji je ušao u sastav Gospićko-senjske biskupije) te hrvatska glagoljska kultura.
Biskup Bogović bio je idejni začetnik i organizator projekta Crkve hrvatskh mučenika u Udbini. Ona je zamišljena kao spomen na sva hrvatska stradanja kroz povijest. Crkva je smještena u Krbavskom polju, mjestu na kojoj su Hrvati, u bitci s Osmanlijama 1493., doživjeli potpuni poraz. Zbog njezinih katastrofalnih posljedica, Krbavska bitka predstavlja jednu od najvećih tragedija tijekom ratova Hrvata s Osmanlijma.
“Dolaskom na dužnost biskupa kao povjesničar neprestano je obilazio Liku. Boravio je u njoj i nekoliko puta tijekom Domovinskog rata. Tražeći drevnu katedralu Udbinske biskupije dr. Bogović je obilazio lokalitet nekadašnje crkve Svetog Nikole i obližnje groblje u središtu Udbine. Tako se 1999. godine rodila ideja o crkvi koja bi svojom simbolikom, položajem i izgledom povezala sve nedužne hrvatske žrtve, od tragične bitke na Krbavskom polju do danas. Pri tome je do izražaja došla Bogovićeva diplomatska vrlina jer je preko pokrovitelja Hrvatskog sabora i brojnih donatora u Hrvatskoj i dijaspori uspio u naumu za koji su mnogi govorili kako ga je nemoguće postići. Tako je 2010. godine sagrađeno svetište čiji je poseban povijesni i ljudski dodatak kamenje s uklesanim lokacijama na kojima su bez suda i dokazane krivnje brutalno likvidirane brojne civilne žrtve s prostora bivše države“, ističe Novi list.
Zauzimanje za istinu o četničko-partizanskim zločinima u Lici
Biskup Bogović posebno se zauzimao za vjernike koji su u pokoljima u Lici tijekom Drugog svjetskog rata izgubili svoje pretke te za istinu o tim zločinima. Podsjetimo, i danas neke osobe iz političkog života svake godine sudjeluju u proslavama ustanka u Srbu iako je upravo taj ustanak bio izveden uz suradnju s talijanskim fašistima te su ustanici proveli masovne pokolje na hrvatskim i muslimanskim stanovništvom mjesta Boričevac, Kulen-Vakuf, Ivezić-kuće u mjestu Brotnja, Kmjeuša i dr.
Prisustvujući premijeri filma Nikad se nisu vratili 2014. koji se bavi događajima u ličkom mjestu Srb 27. srpnja 1941. i posljedicama tzv. antifašističkog ustanka zbog kojeg su ubijeni, protjerani i raseljeni mnogi Hrvati među kojima i mještani Boričevca, biskup Bogović izrekao je snažne riječi:
“Ponosi se Boričevcu, onim vremenima svoga povijesnoga puta, kada si bio sličan Isusu na njegovom životnom putu, kada su te ćuškali, bičevali, propinjali. Kada si pored svega toga ostao vjeran ljubavi. Oni koji Boga ljube, sve ih upućuje na dobro.”
Služeći pak svetu misu u Boričevcu u srpnju 2019. na obilježavanje obljetnice toga stradanja, biskup Bogović je istaknuo:
“Još i danas se Boričevljani osjećaju ovdje kao da nisu svoji na svome. Ipak je govor mnogo lakši jer njihove žrtve doživjele su ljudski i kršćanski pokop i može se posjetiti njihov grob, pomoliti se kraj njega i zapaliti svijeću“.
“Nije mu bilo teško popeti se na Dabin Vrh nedaleko od Donjeg Lapca da bi svjedočio ekshumaciji 24 civilne žrtve iz zaseoka Ivezići koje su 1941. godine žive pobacane u Dabinu jamu, ambis dubok 22 metra. U smrt su tada pošli isključivo civili u rasponu od dvije do 80 godina. Bio je to scenarij vezan za 27. srpnja, dan koji neki i danas slave uz tzv. Dan ustanka u obližnjem Srbu.” – podsjeća Novi list.
> Biskup Mile Bogović: “Istanbulska konvencija naviješta smrt čovjeka kao slike Božje”
Godine 2018. ponižen u Kerempuhovoj predstavi
Biskup Bogović 2018. bio je meta napada u predstavi zagrebačkog kazališta Kerempuh, financiranoj javnim novcem, kada ga je redatelj Oliver Frljić zajedno s drugim istaknutim javnim ličnostima prikazao kao svinju koju se na kraju ubija.
Mile Bogović je, kako piše Novi list, bio vedar, razgovorljiv čovjek i nije se libio reći ono što misli. Nikada se nije dodvoravao političarima i znao je reći: »Ja sam samo Bogović, nisam Bog, već običan čovjek, dok neki političari misle da su oni bogovi!«
U svojem osvrtu na 2018. godinu u Hrvatskom tjedniku kritizirao je vlast zbog podrške Istanbulskoj konvenciji, Marakeškom sporazumu i zaustavljanju referendumske inicijative Narod odlučuje.
“Želje za novu godinu su da Crkva i Vlada javno priznaju ljudsko dostojanstvo svima ubijenima krajem 2. svjetskog rata u poraću i bačenima kao otpad u rovove i jazbine te da ih Se kao ljude pokopa (u Svehrvatskom grobu na Krbavskom Polju). Time bismo dokazali da ih smatramo svojom braćom, a ne otpadom.
Želim da nitko ne svojata pravo na laž i mržnju, da Hrvatsku vode oni koji ju vole, da mjesta koja pripadaju državnicima ne drže činovnici te da država narodnim novcem ne pomaže one koji ju ruše.” – poručio je msgr. Bogović tada.
O Istanbulskoj konvenciji otvoreno je govorio uoči njezine ratifikacije:
“Slikovito govoreći, treba prihvaćanjem Konvencije netko platiti dug i pokazati se sposobnim za veći kredi(bilite)t. To je ipak pogrješna računica. Istanbulska konvencija naviješta smrt čovjeka kao slike Božje; smrt iza koje nema uskrsnuća. Neki je nedefinirani pritisak nad ovim narodom i ovom državom da se Konvencija prihvati kao naše mišljenje. Treba viknuti ovomu narodu da i on ne osudi sama sebe. Oni koji ne vjeruju u tu sliku Božju, teže mogu vidjeti nešto sporno u Konvenciji, iako je ona protiv prirode čovjeka i njegova života. Ali mi koji smo vjernici doista ju doživljavamo kao agresiju na vlastiti narod i vlastitu državu. Još više – to je izravna agresija na golu egzistenciju čovjeka.”
> Biskup Mile Bogović pozvao na rasvijetljenje istine o stradanjima Hrvata od ruke komunista
Biskup Bogović: “Ne trebamo gubiti živce nego znati da je Stepinac doista svetac”
Nedavno se biskup Bogović izravno javio u emisiju Bujica, komentirajući izjave srbijanskog predsjednika Vučića nakon smrti patrijarha Srpske pravoslavne crkve, Irineja.
Vučić je u Beogradu, osim Oluje, ponovo napao i blaženog Alojzija Stepinca te pohvalio Irineja “zato što je uspeo ubediti Papu Franju da Stepinac nije svetac”. Izjavu srbijanskog predsjednika, za Bujicu, prokomentirao je biskup u miru, msgr. dr. Mile Bogović, što je bio njegov prvi veliki medijski istup nakon umirovljenja:
“Sa srpske strane gledajući, uspjeh je da je Papa zaustavio proces proglašenja svetim blaženoga Alojzija Stepinca. Kada vidimo svu tu propagandu i što je sve rečeno o Stepincu i Hrvatskoj državi, onda se to može shvatiti… Mi kao ljudi, kao katolici, znademo da treba voditi računa o onome što se stvarno dogodilo i što je Stepinac učinio. Zato Hrvati i žele da bude proglašen svetim. Isto je zaključila i rimska kurija na čelu s Kongregacijom za proglašenjem svetim. Mi ne trebamo gubiti živce nego znati da je Stepinac doista svetac i vjerovati – pa iako se nastavilo onako govoriti o njemu, kao što se govorilo za vrijeme komunizma”.
Svjetionik ličkom i hrvatskom puku
“Njegov pastirski lik i moralna gromada ostaju svjetionik ličkom i hrvatskom puku kako se njeguje ljubav prema Bogu, rodu i čovjeku. Njegov plodan život ostavio je neizbrisiv trag u duhovnom i društvenom životu Like, a na poseban način Udbine i Krbavskog polja. Njegovom idejom i zaslugom Udbina je ime koje se danas spominje u čitavom svijetu”, istaknuli su iz Općine Udbina.
Odlazak msgr. dr. sc. Bogovića, svestranog intelektualca i vrsnog poznavatelja povijesti, veliki je gubitak za Udbinu, Liku i cijelu Hrvatsku.
Crkva je ostala bez istinskog pastira, a hrvatski narod bez osvjedočenog borca za povijesnu istinu.
Pokoj vječni daruj mu, Gospodine.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
