Poljska je objavila da će obustaviti isporuku oružja Ukrajini, što je vrhunac u napetostima između dviju zemalja i mogući znak postupne promjene raspoloženja saveznika prema Ukrajini.
Predsjednik poljske vlade Mateusz Morawiecki rekao je kako Poljska neće više opskrbljivati Ukrajinu oružjem i da će se umjesto toga usredotočiti na opremanje svoje oružane sile.
Poljska je jedna od zemalja koje su od početka ruske agresije najviše pomagale Ukrajini, u oružju ali i na druge načine, uključujući i prihvat ukrajinskih izbjeglica.
“Nećemo više slati oružje u Ukrajinu, jer se sami opremamo najmodernijim oružjem”, izjavio je predsjednik poljske vlade Mateusz Morawiecki u srijedu za poljsku televizijsku postaju Polsat News.
Zelenskij se svojim izjavama zamjerio Poljacima
Povod toj izjavi Morawieckog bile su kritike ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na račun Poljske. On je u Ujedinjenim narodima izrazio nerazumijevanje zbog poljske zabrane uvoza žitarica iz Ukrajine.
>Zahladnjenje u poljsko-ukrajinskim odnosima: Poljska prestaje slati oružje Ukrajini
Poljska, Mađarska i Slovačka oglušile su se na odluku Europske komisije, koja je nedavno embargo na uvoz ukrajinskog žita. Te tri zemlje zaključile su da bi uvoz žita iz Ukrajine ugrozio njihove proizvođače i stoga ne prihvaćaju odluku iz Bruxellesa o dopuštanju uvoza.
Zelenskij je govoru na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku, naznačivši kako Kijev “teško radi” kako bi osigurao prijevoz ukrajinskih žitarica kopnenim putem u smjeru odredišta diljem svijeta, ustvrdio kako “političko kazalište” oko dopuštenja prijevoza ukrajinskog žita samo koristi Moskvi.
Pozadina nesporazuma nalazi se u poremećaju u izvozu ukrajinskih žitarica, jer su nakon ruskog napada blokirane ukrajinske crnomorske luke preko kojih se odvija izvoz.
Ukrajinsko žito izazvalo solidarnost EU, a onda i iritacije
Međunarodna zajednica u srpnju prošle godine postigla je sporazum nazvan “Crnomorska inicijativa sigurnog prijevoza žitarica i namirnica iz ukrajinskih luka”, koji je omogućio siguran prolaz brodovima s ukrajinskim žitom preko Crnog mora. Na taj je način Ukrajina do srpnja ove godine izvezla gotovo 33 milijuna tona poljoprivrednih proizvoda.
No, s vremenom se pokazalo da Rusija nije voljna dugo davati privolu za prolaz brodova s ukrajinskim namirnicama.
>Zašto je ukrajinsko žito unijelo nemir među zapadne saveznike
Europska unija u međuvremenu je postigla dogovor o takozvanim koridorima solidarnosti, drugim riječima stavila je svoje prometnice i luke na raspolaganje za izvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda. U tome dogovoru sudjeluje i Hrvatska sa svojim lukama.
EU je svojedobno donijela zabranu uvoza žitarica iz Ukrajine štiteći tako svoje poljoprivrednike, a sada ju je odlučila ukinuti procijenivši da količina uvezenih žitarica ne predstavlja prijetnju unutarnjem tržištu. Neke članice međutim nisu se složile s time.
Poljska i druge članice koje su odlučile zaštititi svoje poljoprivrednike posebice su ranjive zbog vlastitih strukturnih slabosti. Drugim riječima, ukrajinsko žito ne može unijeti veću nestabilnost na opće europsko tržište, ali i te kako može ugroziti neka slabija tržišta unutar njega.
Pokazalo se da europske vlade nisu pripremljene na tržišne poremećaje zbog rata u Ukrajini. Dobar dio ukrajinskog žita, koji se prevozi “koridorima solidarnosti”, nikad ne stigne do luka odakle bi se trebalo prevoziti dalje, nego nestane negdje na putu unutar granica Europske unije.
Sukladno zakonitostima tržišta, time se povećava ponuda a to znači i pad cijena, što nije bila nakana stvaranja “koridora solidarnosti”.
Poljoprivrednici u Poljskoj i nekim drugim zemljama osjetili su se ugroženima i krenuli su prosvjedovati. Reagirale su Poljska, Slovačka, Mađarska, Rumunjska i Bugarska mjerama zaštite svojih proizvođača.
Pojedine zemlje smatraju da moraju zaštititi svoja tržišta
To je pak izazvalo reakciju ostalih u Europskoj uniji, jer su time mjere solidarnosti s Ukrajinom odjednom ugrozile institucionaliziranu solidarnost među članicama Unije.
Poljska, Rumunjska, Bugarska, Slovačka i Mađarska najavile su da žele ograničiti uvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine barem do kraja godine.
>Mađarska i Poljska namjeravaju zadržati embargo na ukrajinsko žito bez obzira na odluku EU
U međuvremenu, Poljska, Mađarska i Slovačka to su uistinu i učinile, odbacivši odluku Europske unije koja je ukinula zabranu uvoza ukrajinskog žita.
Zelenskij je to nazvao “političkim kazalištem” koje ide na ruku Rusiji, a Poljska se osjetila posebno pogođenom tom izjavom.
Poljaci ne pristaju da se njihova solidarnost naziva kazalištem
“Uznemirujuće je gledati kako neki naši prijatelji u Europi rade politički igrokaz solidarnosti i istodobno triler sa žitom”, rekao je Zelenskij. Prema njegovim riječima, Poljska, Mađarska i Slovačka samo igraju svoje uloge prijatelja dok istodobno pripremaju pozornicu za Rusiju.
Ukrajinski veleposlanik u Varšavi pozvan je u srijedu u poljsko ministarstvo vanjskih poslova, gdje mu je rečeno kako izjave ukrajinskog predsjednika ne pridonose uzajamnom povjerenju.
Poljski diplomati podsjetili su svoga ukrajinskog kolegu da Poljska od početka ruske agresije snažno podupire Ukrajinu. Štoviše, Poljska je među najvećim donatorima Ukrajine i pruža joj ogromnu podršku slanjem oružja, ali i na druge načine, uključujući i prihvat izbjeglica.
Poljska je, kao i mnogi drugi zapadni saveznici, ruski napad na Ukrajinu shvatila kao izravnu prijetnju. Postoje brojna tumačenja prema kojima se Rusija, kad bi potpuno porazila Ukrajinu, ne bi ondje zaustavila nego bi nastavila vojno napredovati prema zapadu.
Cijena solidarnosti
Rat u Ukrajini stajao je njezine saveznike do sada oko 160 milijardi eura računajući na sve oblike pomoći.
Dok u pomoći koju Ukrajini pružaju Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, Poljska ili Nizozemska prevladava vojni udio, u pomoći institucija Europske unije ili nekih drugih zemalja, primjerice Japana, dominira financijski dio pomoći.
Sjedinjene Američke Države dosad su bile najveći donator Ukrajine u ovome ratu sa 70,7 milijardi eura vojne, financijske i humanitarne pomoći. Slijede institucije Europske unije s 35,1 milijardi eura, zatim Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka s oko 10 milijardi te zemlje poput Japana, Kanade, Poljske ili Nizozemske svaka s nekoliko milijardi eura.
>The Washington Post: U Londonu, Parizu i Washingtonu vlada tmurno raspoloženje glede potpune Ukrajinske pobjede
U međuvremenu je svekolika pomoć europskih zemalja Ukrajini, uključujući onu koja je već dana ili onu koja je najavljena, prerasla američku pomoć. Posebice nedavno najavljenim paketom u visini od 50 milijardi eura u idućih pet godina, EU je udvostručila najavu ukupne pomoći Ukrajini i time prestigla SAD.
Ukupni iznos pomoći EU Ukrajini, realizirane i najavljene, uključujući i pomoć članica osiguranu izvan otkriva EU kao i europskih zemalja koje nisu članice Unije, iznosi 156 milijardi eura. Pomoć SAD-a zasad iznosi nešto manje od 70 milijardi eura.
Poljska je izvukla pouke iz povijesti
Poljaci su posebno osjetljivi na moguće ugroze iz Rusije, jer s Moskvom tijekom cijele povijesti imaju izuzetno loša iskustva i u više su navrata bili žrtve ruskog imperijalizma.
Stoga su Poljaci ruski napad na Ukrajinu shvatili i kao napad na svoju zemlju i spremno priskočili u pomoć Ukrajini. Uz to, Poljska se u međuvremenu pokazala kao jedan od najvažnijih američkih saveznika u Europi i podrška Ukrajini uklapa se u strateške odnose, odnosno poljsku poziciju u zapadnoj vojnoj doktrini.
Iz tih razloga, poljska pomoć Ukrajini, posebice ona vojne prirode, usklađena je s Washingtonom i ujedno je dio NATO-ove strategije suprotstavljanja prijetnjama s istoka.
Ukrajinsko vodstvo slijedi tu tezu da je Ukrajina prva na braniku Zapada i u skladu s time svekoliku pomoć zapadnih saveznika smatra njihovom dužnošću.
Između solidarnosti i “obveze”
U dosadašnjem tijeku rata ta je logika bila u pozadini odluka zapadnih saveznika o solidarnosti s Ukrajinom, a ukrajinski predsjednik Zelenskij redovito se poziva na “obvezu” Zapada da pomogne njegovoj zemlji.
Takav izričaj ukrajinskog predsjednika u međuvremenu se ponegdje tumači kao svojevrsna arogancija i nedostatak zahvalnosti.
Taj dojam jača što rat više odmiče, a u međusobnim odnosima u prvi plan dolaze otvorena pitanja koja su inače dio uzajamnih odnosa i u mirnim okolnostima inače mogu dovesti do nesporazuma.
>Plenković brine za ratnu odštetu Ukrajini: što je s odštetom Srbije Hrvatskoj?!
Jedno od tih otvorenih pitanja upravo je ono o izvozu ukrajinskih žitarica. Europska unija mjere pomoći Ukrajini tumači kao solidarnost, pa su u skladu time i uspostavljeni “koridori solidarnosti” za izvoz Ukrajinskog žita, dok Ukrajina, sudeći prema izjavama njezinih čelnika, tu pomoć tumači kao obvezu Zapada.
Poljska je početkom ruske agresije čvrsto stala na stranu Ukrajine, ponajprije jer se sama osjeća dugoročno ugroženom ruskom agresivnom politikom. No, poljska solidarnost ima svoje granice, posebice jer u međuvremenu ponovno dolaze na dnevni red uobičajena otvorena pitanja između Varšave i Kijeva.
Riječi Zelenskog očito su prelile čašu
Čini se da je govor Zelenskog u Ujedinjenim narodima prelio čašu, jer je na međunarodnoj pozornici poljsku solidarnost označio kao “političko kazalište” i u biti nju i druge dvije zemlje koje ne prihvaćaju odluku EU o omogućavanju ukrajinskog žita optužio da rade u korist Moskve.
Poljska je vrlo osjetljiva na takve optužbe, jer dolaze od saveznika kojemu je u posljednjih godinu i pol svim raspoloživim sredstvima pomagala da se obrani i preživi, a on od nje traži da radi na štetu vlastitih građana.
Jer upravo zaštita poljskih poljoprivrednika spada među prioritete politike poljske vlade, kojoj je izuzetno stalo zaštititi vlastite poljoprivrednike koji se i sami bore za preživljavanje nasuprot snažnoj konkurenciji unutar EU.
Osjećaji kao motiv politike
Zasigurno pritom nije pomogao ni poziv glasnogovornika ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova Olega Nikolenka, koji je na Facebooku pozvao “naše poljske prijatelje da svoje osjećaje ostave po strani”.
Štoviše, mnogi su Poljaci taj poziv osjetili kao uvredu, jer borba za preživljavanje poljskih poljoprivrednika stvar je osjećaja, koji se pretaču i u političku svakodnevicu.
Neizvjesnost glede nastavka rata u Ukrajini i daljnjih izgleda unosi nervozu među zapadne saveznike, a ponajviše je to slučaj kod Poljaka, upravo zbog povijesne pozadine i odgovarajućeg osjećaja ugroženosti, kao i zbog činjenice da pomoć Ukrajini s vremenom iscrpljuje poljske kapacitete.
Dopuštenje uvoza ukrajinskog žita za mnoge bi Poljake značio svjesno ugrožavanje egzistencije dijela vlastitih građana.
Istodobno, Poljska promatra djelovanje u okviru NATO-a, suradnju sa SAD-om i jačanje vlastitih vojnih potencijala kao dio obrambene politike koja je bila i glavni motiv pomoći Ukrajini.
Naglasak na vlastite obrambene strukture
Zbog svega toga, ne iznenađuje činjenica da je Poljacima prekipjelo zbog neprestanih ukrajinskih optužbi za manjak solidarnosti i da su, kad je riječ o obrani, naglasak stavili na vlastite obrambene strukture.
Poljska će, najavljeno je u Varšavi, ispuniti svoje preuzete obveze glede pomoći u oružju Ukrajini, ali daljnjih obećanja neće biti. Umjesto toga, naglasak će staviti na vlastito naoružanje.
>Poljska bi s helikopterima Apache mogla imati drugu najjaču vojsku u NATO-u, tvrdi američki stručnjak za sigurnost
Washington je krajem kolovoza odobrilo prodaju Poljskoj 96 jurišnih helikoptera AH-64E Apache. Prema procjenama američkih stručnjaka, ta će kupnja biti važan korak za Poljsku u jačanju obrambenih sposobnosti. Tim više što je Poljska kupila i veliki broj američkih tenkova Abrams M1A2 koji su projektirani za zajedničko djelovanje s Apachima.
Poljska je već sad respektabilna vojna sila, a Amerikanci procjenjuju da bi Poljska mogla uskoro imati najjaču vojsku u NATO-u nakon Sjedinjenih Država.
“Ovo je jednostavno još jedan dokaz da Poljska čini ono što bi trebala. Zna da je na prvoj crti bojišnice i prvenstveno se oslanja na sebe, a ne samo na činjenicu da je u NATO-u. Zna da je odgovorna za vlastitu obranu i da treba uložiti dovoljno kako bi Ruse zadržala po strani”, izjavio je nedavno Jim Townsend, stručnjak u Centru za novu američku sigurnost (CNAS) i bivši dugogodišnji dužnosnik Pentagona.
Poljska je respektabilna vojna sila i važan čimbenik zapadnog savezništva
Poljska je u međuvremenu preuzela ulogu najpouzdanijeg američkog vojnog saveznika u Europi, svjesna činjenice da joj to savezništvo dugoročno jamči sigurnost koja je tijekom povijesti toliko puta bila ugrožena geostrateškom ukliještenošću između Rusije i Njemačke.
Upravo zbog toga, kao i zbog činjenice da drugi europski saveznici, posebice Njemačka, oklijevaju u opremanju svojih vojnih snaga, SAD je također prepoznao u Poljskoj pouzdan oslonac.
Najnovije iritacije između Kijeva i Varšave, uslijed neizvjesnosti u ratu u Ukrajini, odražavaju frustracije Poljske ponašanjem ukrajinskog čelništva i istodobno ukazuju na odlučnost Poljaka da sustavno investiraju u vlastitu sigurnost ne ugrožavajući pritom vlastiti gospodarski i socijalni sustav.
Bivši predsjednik poljske vlade i Europskog parlamenta Donald Tusk optužio je u međuvremenu vladajuću stranku PiS da je odluku o obustavi isporuka oružja Ukrajini donijela iz predizbornih razloga i rekao je da je Poljska time zabila nož u leđa Ukrajini.
Takve reakcije iz oporbe bile su očekivane. Predizborna kampanja u Poljskoj je u tijeku i zasigurno se sve političke odluke trebaju promatrati i u tome kontekstu. Međutim, odluka o Ukrajini nadilazi stranačke okvire i njezini su korijeni u strategijskim promišljanjima kao i u samim odnosima s Ukrajinom.
Kako će se najava predsjednika poljske vlade o obustavi isporuka oružja Ukrajini pak odraziti na sami tijek rata, to će ovisiti i o ponašanju drugih saveznika.
U konačnici, Poljska ovim nije okrenula leđa Ukrajini. Ali joj je jasno poručila da ukrajinski interesi nisu nužno glavni poljski politički prioritet.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
