Nastavnici povijesti strukovnih škola okupljeni u neformalnu inicijativu krajem 2023. pokrenuli su peticiju „Stop sječi nastave povijesti u hrvatskim školama“. Pokrenutom peticijom nastavnici povijesti žele istaknuti svoje neslaganje s aktualnim prijedlogom reforme strukovnog obrazovanja čije je dokumente izradila Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO).
Tom bi se reformom satnica nastave povijesti u srednjim strukovnim školama koje pohađa 70% srednjoškolaca u Hrvatskoj prepolovila. O njihovim zahtjevima, razlozima nazadovoljstva, ali i nastavi povijesti općenito razgovarali smo s predstavnicima ove inicijative koja u javnosti nastupa kao kolektivno tijelo „nastavnici povijesti“.
Narod.hr: Pokrenuli ste peticiju protiv najavljenog ukidanja polovine nastave povijesti u četverogodišnjim strukovnim školama koje pohađa 70% srednjoškolaca. U kojoj su fazi navedene izmjene i koja je adresa kojoj se obraćate?
Inicijativu smo pokrenuli kako bi obavijestili javnost o sudbini nastave Povijesti u reformi strukovnog obrazovanja koju provodi Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO). ASOO u suradnji s poslodavcima, Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom kroji ne samo strukovni već i općeobrazovni dio nastave.
Reforma srednjeg strukovnog obrazovanja financira se sredstvima Europske Unije. Pišu se novi standardi zanimanja i kurikulumi i planira se uvesti novi oblik nastave u strukovnim predmetima – modularna nastava.
Sastavni dio modularne nastave čiji je cilj postizanje zadanih ishoda kombiniranjem sadržaja iz različitih nastavnih predmeta trebali bi uz stručne predmete postati i sadržaji nekih drugih nastavnih predmeta poput geografije, biologije, kemije pa i povijesti. Svaka će ustanova, tj. škola na čelu s ravnateljem sastavljati svoj plan rada i kurikulum prema kojem će učenici pohađati nastavu.
”Drastično se marginalizira nastava povijesti”
Napisan je novi kurikulum iz nastave povijesti koji je isti za trogodišnja i četverogodišnja strukovna zanimanja. Obuhvaća hrvatsku povijest od 18. do kraja 20. st., međutim, predviđa ukidanje jedne ili dvije školske godine pohađanja nastave povijesti u četverogodišnjim strukovnim zanimanjima i potpuno degradira predmet.
Mi od početka pratimo taj proces i poduzimamo sve što se može da se spasi kvalitetna i cjelovita nastava povijesti. Trenutno se reforma eksperimentalno provodi u 13 srednjoškolskih regionalnih centara kompentencija, a od sljedeće školske se planira uvesti u sve srednje strukovne škole. Dakle, drastično se marginalizira nastava povijesti. Hoće li učenici imati više nastave povijesti ovisiti će o upravi i kurikulumu pojedinačne škole. To je nedopustivo i što se tiče nastave povijesti neprofesionalno.
Smatramo da:
* poslodavci, gospodarstvenici i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih nisu subjekti koji trebaju odlučivati o sudbini i sadržaju nastave povijesti,
* sudbina nastave povijesti ne smije ovisiti o dobroj volji ravnatelja pojedinih ustanova tj. škola,
* smatramo da pregledi prošlosti pojedine struke i slični prijedlozi, kako to u Agenciji za strukovno obrazovanje nazivaju moduli, nisu povijest niti imaju zadaću, ni ciljeve koje ima nastava povijesti u formiranju načina razmišljanja mladih građana Republike Hrvatske.
* novi prijedlog nacrta kurikuluma nastave povijesti koji je napisan prema smjernicama Agencije za strukovno obrazovanje i koji se trenutno provodi kroz eksperimentalnu nastavu u 13 regionalnih centara izvrsnosti nema niti valjane, niti istinite argumente prema kojima je napravljena sječa satnice i sadržaja nastave povijesti što dokazuje i reakcija odsjeka za povijest filozofskih fakulteta u Hrvatskoj
Brisanje nastave povijesti
Podržavamo reformu strukovnog obrazovanja u dijelu koji se odnosi na struku, međutim nema niti valjanih, niti istinitih argumenata prema kojima bi u svrhu iste bilo izbrisano pola nastave, a u nekim smjerovima i tri četvrtine nastave povijesti koje pohađaju učenici četverogodišnjih strukovnih smjerova.
Da takva mogućnost postoji svjedoči neugodno iskustvo iz 2018. godine kada je u vrijeme ministrice Divjak preko noći izbrisana u potpunosti nastava povijesti iz 13 smjerova dualnog obrazovanja koje su pohađali učenici strukovnih škola.
Povijest u Republici Hrvatskoj treba biti obavezan predmet u svim osnovnim i srednjim školama, smatramo da ne može biti dio modula, izborni ili fakultativni predmet. Povijest razvitka pojedinih struka koja bi se predavala u modulima nije Povijest, niti ima ciljeve i zadaću kakvu ima nastava povijesti.
Dakle, tendencija da se briše nastava povijesti postoji već neko vrijeme, sigurni smo da je to nije na korist naših učenika i društva u cjelini. Međutim, nismo sigurni da su autori reforme pomno preispitali važnost humanističkog obrazovanja u reformi strukovnog obrazovanja. Svoje smo stavove izložili ravnatelju ASOO-a gospodinu Mili Živčiću, ministru i djelatnicima Ministarstva znanosti i obrazovanja.
”Koji je glavni zadatak strukovnog obrazovanja u RH?”
Reformu kroji ASOO i poslodavci koristeći sredstava iz EU-a, Ministarstvo bi je trebalo potvrditi a mi želimo na vrijeme upozoriti na one aspekte koji se namjerno prešućuju i postavljamo pitanje:
Koji je glavni zadatak strukovnog obrazovanja u RH?
– da priprema učenike za svijet rada,
– da ih priprema za fakultete ili
– da im pruži struku i cjelovito obrazovanje?
Zar učenici strukovnih zanimanja nemaju pravo na društveno-humanistički aspekt obrazovanja?
Istraživanja pokazuju da imaju najmanje znanja i razumijevanja za društvene okolnosti, politiku i svoja građanska prava. Dvije školske godine nastave povijesti u četverogodišnjem strukovnom zanimanju su minimum koji se može ispoštovati.
Napominjemo da postoje smjerovi u kojima učenici tri godine pohađaju nastavu povijesti. Povijest je važna zbog kasnijeg života mladih, jer i ako nastave obrazovanje većina njih neće više imati kontakta sa sadržajima nastave povijesti. Učenici srednjih strukovnih škola imaju pravo na novi kvalitetan kurikulum nastave povijesti i primjerenu satnicu koja ga može ispoštovati. Tražimo da se pisanju novih kurikuluma i udžbenika iz povijesti za strukovne škole pristupi krajnje sistematično i profesionalno.
Narod. hr: Koji su vaši konkretni zahtjevi i komu ćete predati potpise kada završite s prikupljanjem? Jeste li do sada dobili bilo kakvu povratnu informaciju iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih?
Tražimo da nastava povijesti ostane obavezan dio srednjoškolskog obrazovanja u četverogodišnjim smjerovima minimalno dvije školske godine po 70 nastavnih sati, u trogodišnjim smjerovima minimalno jednu školsku godinu 70 nastavnih sati. Nastava povijesti treba zadržati status obveznog predmeta, a tamo gdje je do sada to bio slučaj učenici trebaju imati pravo da na nastavi povijesti uče o svojoj kulturnoj baštini i zavičajnoj povijesti.
Svoje smo stavove obrazložili ravnatelju ASOO-a, MZO-u, Saborskom odboru za obrazovanje, svim saborskim klubovima, HAZU, Matici hrvatskoj. Od ASOO-a nismo dobili nikakav odgovor, iz Ministarstva znanosti i obrazovanja su nas uputili da svoje mišljenje izrazimo na e-savjetovanju.
Budući da smatramo da se odreagirati treba prije e-savjetovanja jer tada to može biti prekasno poduzeli smo sve što je u našoj moći da se ovo pitanje aktualizira. Pisanu potporu smo dobili od odsjeka za povijest Filozofskih fakulteta u Zadru, Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, zatim od Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata.
Peticija
Mnogi su znanstvenici s Hrvatskog instituta za povijest potpisnici naše peticije STOP SJEČI POVIJESTI U HRVATSKIM ŠKOLAMA, kao i profesori na svim relevantnim institucijama poput Instituta Ivo Pilar. Svu ćemo dokumentaciju sa svojim zahtjevima još jedan put poslati ministru Fuchsu, ASOO-u, svim stranačkim klubovima, Saborskom Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu i svim institucijama koje su povezane sa djelatnošću odgoja i obrazovanja.
Narod.hr: Zašto smatrate da ne treba smanjivati satnicu nastavnog predmeta povijest? Ne mislite li da bi učenicima u završnim razredima bilo korisnije slušati neki stručni ili praktični predmet?
Stručni su predmeti najzastupljeniji dio strukovnog obrazovanja koji planirana reforma treba povezati sa svijetom rada, tj. učenicima omogućiti praksu kod poslodavca kao što je to slučaj npr. u JMO obliku stručnog obrazovanja. Dakle, omogućiti učenicima kvalitetnije i praktičnije strukovno obrazovanje povezano sa svijetom rada. Satnicom, statusom i oblicima rada stručni predmeti uživaju prestižan status u strukovnim školama i to nikada nismo stavili u pitanje dapače, smatramo da ASOO ima svako pravo dodatno unaprijediti rad stručnog dijela nastave.
Međutim, ASOO i poslodavci nemaju pravo samostalno uvjetovati i krojiti sadržaje i satnicu nastave povijesti.
”Od 140 000 učenika u hrvatskim srednjim školama, njih 100 000 pohađa strukovne programe”
Zadatak nastave povijesti je omogućiti srednjoškolcima cjelovito obrazovanje, vještinu kritičkog mišljenja koje im pomaže da donose odluke i obrazlažu svoje izbore. Ne vidimo kako će sakaćenje nastave povijesti unaprijediti strukovno obrazovanje. Mnogim je učenicima srednja škola posljednja faza školovanja, a nastava povijesti je obveza propisana Nacionalnim okvirnim kurikulumom koji za strukovne škole izrijekom propisuje sadržaje nacionalne povijesti i povijest naroda Europe i svijeta.
>Nakon pisanja portala Narod.hr i kritika stručnjaka: Ministarstvo povuklo sporni udžbenik povijesti
Od 140 000 učenika u hrvatskim srednjim školama, njih 100 000 pohađa strukovne programe. Upravo zato treba izbjeći stvaranje nepremostivih razlika u kvaliteti humanističkog obrazovanja između učenika gimnazija i učenika strukovnih škola.
Nastava povijesti u ovom slučaju ima nezamjenjivu ulogu i treba je ostaviti u satnici koja je bila do sada. Nema valjanih niti istinitih argumenata za ukidanje dijela satnice nastave povijesti. Međupredmetne teme poput Građanskog odgoja i izborni predmeti ne mogu nadoknaditi ono što nastava povijesti pruža svim učenicima.
”Peticijom pitamo: Kome i zašto smeta Povijest?”
Republika Hrvatska je mlada država koja si ne može priuštiti marginalizaciju nastave povijesti, a Vlada RH je u izvješću od 2018. godine naglasila da treba čuvati nacionalni identitet, između ostaloga “kroz hrvatski jezik, naše vrijednosti, našu kulturu i povijest.” Nema hrvatskog jezika bez hrvatske povijesti, gospodarski razvoj u turizmu se temelji na hrvatskoj povijesti i nastava povijesti tu ima nezamjenjivu ulogu. Ako ćemo se ugledati na Europu, ugledajmo se na Italiju, Austriju, Belgiju, Češku, Grčku, Mađarsku, Finsku, Poljsku, Rumunjsku i Irsku koje cijene i ulažu u nastavu povijesti.
Povijest je jedan od ključnih predmeta za razvoj kritičkog mišljenja u humanističkom duhu i kao takva vrlo važna u oblikovanju mladih osoba i izgradnji demokracije i osobnog i kolektivnog identiteta. Smanjenje satnice tog predmeta samo će doprinijeti da učenici manje vole predmet, a posljedično i svoju domovinu.
Učenici koji završe strukovnu školu nisu samo radnici i proizvođači nego trebaju biti aktivni građani Republike Hrvatske, ravnopravan i većinski dio hrvatskog društva koji ima pravo na društveno-humanističko obrazovanje. Oni su naša budućnost.
Narod.hr: Što mislite na koji način stečena znanja iz nastave povijesti učenicima strukovnih škola koriste nakon završenog obrazovanja?
Svakodnevno svjedočimo kako cjelovit odgoj i obrazovanje utemeljen na društveno-humanističkim vrijednostima nema alternativu. Rijetko se spominje važnost razvoja punopravnih osoba koje će sudjelovati u svim sferama života. Humanistički i umjetnički sadržaji smatraju se beskorisnima, zamjenjuju se tehničkim tečajevima u znanosti, ineženjerskim u tehnologiji, sve u ime ekonomske dobiti. Obrazovni sustav sve više postaje proizvodni sustav u kojem odgojni dio gubi svoj smisao. Nastava povijesti je važna karika odgojnog i identitetskog dijela srednjoškolskog obrazovanja.
Važno je apostrofirati da upravo djeca lošijeg socioekonomskog statusa češće pohađaju strukovne programe pa je prema Europskoj strategiji o pravima djeteta 2021.-2024. upravo njima predviđeno pravo na kvalitetno obrazovanje.
Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje iz 2018. u točci 2.3 navodi kao ciljeve:
“osobe koje aktivno i odgovorno sudjeluju u zajednici o kojoj imaju izgrađeno svijest i pozitivan odnos prema očuvanju i razvoju materijalne i duhovne baštine RH te aktivno pridonose njezinu gospodarskom rastu i razvoju, koje u poslovnom okruženju promiču socijalnu pravdu i afirmativan odnos prema ranjivim skupinama, koje su sposobne i spremne pridonositi zajedničkom dobru, koje su empatične i koje solidarno djeluju u zajedničkom radu.”
Nastava povijesti u ostvarenju ovih ciljeva ima nezamjenjivu ulogu.
Narod.hr: Poznato je da učenici strukovnih škola nerijetko baš kao i njihovi kolege gimnazijalci upisuju fakultete. Bi li im se ovim ukidanjem takva praksa onemogućila?
Na učenike srednjih strukovnih škola se ne može gledati isključivo kao na radnu snagu. Ako je cilj strukovnog obrazovanja da učenici budu osposobljeni za tržište rada, pretpostavka je da im se omogući vertikalna prohodnost prema fakultetima, ali ona nije prioritet. Za razliku od gimnazijalaca na kraju četverogodišnjeg strukovnog obrazovanja učenici imaju svjedodžbu o završenom školovanju i bez polaganja državne mature.
Ipak, učenici četverogodišnjih strukovnih smjerova uspješno polažu državnu maturu posebno iz hrvatskog i engleskog jezika gdje je uspješnost prosječno 80-90% i velik dio njih upisuje sveučilišta i veleučilišta.
Agencija za strukovno obrazovanje je neargumentirano planirala povećati već dobro zastupljenu satnicu upravo tih predmeta i smanjiti satnicu društveno-humanističkih predmeta. Međutim, mnogim je učenicima srednja škola završni dio školovanja i neće više imati kontakt s nastavom povijesti, a onima koji su iz srednjih strukovnih škola upisivali humanističke smjerove na filozofskim fakultetima to će sada biti onemogućeno.
”Među nama, nastavnicima povijesti puno je onih koji su bili učenici srednjih strukovnih škola”
Među nama, nastavnicima povijesti puno je onih koji su bili učenici srednjih strukovnih škola, kao što i danas među našim učenicima ima onih koji upisuju na filozofskim fakultetima smjerove povijest, razrednu nastavu, predškolski odgoj, pedagogiju i dr.
Stoga se predloženo smanjenje satnice Povijesti za 50%, a u nekim slučajevima i 66%, ne čini opravdanim i smislenim jer bi ono predstavljalo bitnu prepreku da se nacrtom predviđeni nastavni ishodi ostvare.
Takvo smanjenje satnice podrazumijeva mnogo veću površnost u odabiru sadržaja i znatna ograničenja u primjeni suvremenih nastavnih metoda, što je, na koncu, već odavno slučaj kada je riječ o nastavi Povijesti u strukovnim programima trogodišnjeg trajanja.
Budući da učenici strukovnih škola čine 70% od ukupnog broja srednjoškolaca, bojimo se da bi reduciranjem opsega nastave Povijesti i drugih društvenih i humanističkih predmeta u strukovnim školama velik broj mladih bio uskraćen za bitan segment obrazovanja. Osobitu bi štetu trpjeli oni koji bi se nakon četverogodišnjeg školovanja odlučili na polaganje državne maturu i upis nekog od društvenih i humanističkih studija jer bi u odnosu na učenike gimnazija bili u osjetno nepovoljnijem položaju nego sada.
Narod.hr: Kakva su Vaša iskustva “iz razreda”? Vole li učenici strukovnih škola povijest i kako se prema tom nastavnom predmetu odnose?
Razdoblje od 15 do 18 godine života je optimalno vrijeme unutar procesa obrazovanja u kojem učenici mogu najkvalitetnije proučavati povijesne sadržaje. Švicarski psiholog i filozof Jean Piaget, jedan od najvažnijih istraživača kognitivnog razvoja djece davno je zaključio da je razdoblje adolescencije vrijeme u kojem se razvija sposobnost apstraktnog mišljenja u kojem se baza znanja pojedinca proširuje, a njegove mogućnosti mišljenja su tada najveće.
Što se tiče nastave povijesti to je iz našeg iskustva često razdoblje u kojem učenici razvijaju visok stupanj interesa za povijesne teme jer su u ranijim stupnjevima svog razvoja kroz osnovnu školu na sasvim drugačiji način doživljavali nastavu povijesti.
Ono što se može naučiti ovisi o trenutnom razvojnom stupnju učenika. Učenici srednjih strukovnih škola imaju visok interes za nastavu povijesti, naša su iskustva najvećim dijelom pozitivna, osim učioničke nastave provodimo terensku nastavu, organiziramo stručna predavanja, putovanja i posjete muzejima i drugim kulturnim ustanovama.
Tijekom srednjoškolskog obrazovanja učenici se u novim, većim sredinama susreću s novim povijesnim i kulturnim sadržajima koji im nisu bili dostupni u osnovnoj školi. U srednjoj školi postaju svjesniji svega onoga što ih određuje, okružuje i što se od njih očekuje u budućnosti. To i jest zadatak nastave povijesti, da bude orijentir; kao što je dr. Ante Starčević istakao “Narod koji zaboravlja svoju prošlost, slijep ide u budućnost.”
Kao što učenici ne mogu bez savladavanja kompetencija iz hrvatskog jezika ili matematike voljeli to ili ne, tako nema ni suvremenog obrazovanja niti građanina koji razumije svijet koji ga okružuje bez kompetencija koje mu pruža nastava povijesti.
Narod.hr: Mislite li da bi uvođenje novih predmeta poput građanskog odgoja i obrazovanja moglo nadomjestiti nastavu povijesti?
Nikako. Povijest je nastavni predmet s dugom tradicijom, metodologijom rada, kriterijima i elementima ocjenjivanja, bogatim sadržajem koji obuhvaća gotovo svaki aspekt onoga čime se bavi Građanski odgoj. Nastava povijesti u neku ruku jest najkvalitetniji oblik građanskog odgoja koji obuhvaća širok spektar tema koje se uvijek mogu aktualizirati i pomoću kojih se učenici razvijaju u osobe koje u punoj mjeri ostvaruju svoje osobne potencijale.
Temeljem razumijevanja sebe i svog okruženja realistično prepoznaju vlastite potencijale, kritički promišljaju samoga sebe i sve što ih okružuje, preispituju, uspoređuju i zaključuju o različitim i vlastitim mišljenjima i perspektivama uzimajući u obzir činjenice, kontekst, okolnosti, osobna i društvena vrijednosna načela i imaju razvijenu svijest o važnosti demokracije.
Povijest i jest učiteljica života, a onaj tko povijest ne poznaje osuđen je da je ponavlja.
Narod.hr: U javnosti je trenutno aktualna rasprava o povučenom udžbeniku Zašto je povijest važna? Koliko, iz Vašega iskustava, kvaliteta udžbenika utječe na nastavni proces i možete li općenito ocijeniti kvalitetu udžbenika koji su trenutno važeći u nastavnom procesu?
Udžbenici su važan dio nastavnog procesa, no znatno je važniji kurikulum prema kojem su sastavljani. Prođe li prijedlog da se broj sati nastave povijesti smanji za tri četvrtine ili polovicu, Povijest će postati marginalan, usputan i nevažan predmet u srednjim strukovnim školama i neće biti potrebna nikakva rasprava o kvaliteti udžbenika.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja je odgovorno za kvalitetu nastave povijesti i kvalitetu udžbenika iz nastave povijesti, a kurikulumi i udžbenici trebaju biti prilagođeni starosnoj dobi učenika, njihovim kognitivnim sposobnostima te ujedno trebaju ispunjavati sve zakonitosti struke.
Reforma koja je su u sklopu Škole za život mijenjala sadržaje udžbenika i metodologiju rada u osnovnim školama i gimnazijama nije dotakla udžbenike koje koriste učenici srednjih strukovnih škola.
Naša ranija pretpostavka da su naši udžbenici povijesti u strukovnim školama zanemareni jer se planira sječa nastave povijesti u strukovnim školama pokazala se ispravnom. Hoće li ili neće biti kvalitetne nastave povijesti u strukovnim školama daleko je najvažnije pitanje u ovom trenutku.
Cilj i imperativ našeg djelovanja je da se učenicima srednjih strukovnih škola omogući nastava povijesti i ostvarenje prava koje im je zagarantirano zakonima Republike Hrvatske, a to je cjelovito obrazovanje.
Kvalitetan kurikulum za 70 posto srednjoškolaca
Sad je najbolje vrijeme i prilika da se za njih koji, još jednom napominjemo čine 70% srednjoškolaca, napiše kvalitetan kurikulum i njihovoj dobi i novim znanstvenim i metodološkim smjernicama prilagođen udžbenik i satnica nastave povijesti.
Povijest je struka, poučavanje povijesti i vještina povijesnog i kritičkog razmišljanja su važan alat kojim bi trebali raspolagati naši učenici. Kvalitetna i promišljena nastava povijesti je od vitalne važnosti za Republiku Hrvatsku.
Kao nastavnici povijesti i akademski građani nismo sebi nikada dali za pravo da drugima tumačimo kako raditi svoj posao, jednako tako očekujemo od Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanja odraslih i Ministarstva znanosti i obrazovanja da poštuju našu struku, interese naših učenika, naše domovine i našeg društva u cjelini.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
