Curenje informacija o odluci vezanoj za tisuće roditelja odgojitelja prije nego je ona javno objavljena još jednom je stavila Ustavni sud u fokus javnosti. Pritom niti stranke u postupku nisu bile obaviještene, ali novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma jest. Tko su suci Ustavnog suda, kako se biraju i postoji li opasnost od politizacije? Odgovore potražite u nastavku teksta.
> Ukidanje mjere roditelj odgojitelj ustavno? Dr. Markić: Ustavni sud informacije daje novinarki umjesto strankama
Ustavne suce bira Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika.
Oni bi se trebali birati iz redova istaknutih pravnika, sudaca, državnih odvjetnika i sveučilišnih profesora, ali dvotrećinska većina zahtjeva dogovor, uglavnom dviju najvećih stranaka, SDP i HDZ, a to znači i potencijalnu opasnost politizacije Ustavnog suda i udaljavanje neospornih pravnih stručnjaka potrebnih ljudskih i profesionalnih kvaliteta od mogućnosti da postanu suci Ustavnog suda.
Koji je postupak izbora ustavnih sudaca?
Za suca Ustavnog suda može se izabrati osobu koja je hrvatski državljanin, diplomirani pravnik s najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci koja se u toj struci istakla znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem. Osoba koja je stekla doktorat pravnih znanosti i ispunjava druge navedene uvjete može se izabrati za suca Ustavnog suda ako ima najmanje 12 godina radnog iskustva u pravnoj struci.
> Tko ima pravo na informaciju o odluci suda? Tisuće roditelja odgojitelja ili Dolenec i Toma?!
Postupak izbora sudaca Ustavnog suda pokreće odbor Hrvatskoga sabora nadležan za Ustav objavom poziva u Narodnim novinama pravosudnim institucijama, pravnim fakultetima, odvjetničkoj komori, pravničkim udrugama, političkim strankama, drugim pravnim osobama i pojedincima da predlože kandidate za izbor jednog ili više sudaca Ustavnog suda. Pojedinac može i sam sebe predložiti kao kandidata.
U pozivu se navode uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda određeni Ustavom i Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, rok za podnošenje prijedloga kandidata nadležnom odboru, te prilozi koji moraju biti dostavljeni uz prijedlog.
Provjera kandidata
Nakon proteka roka navedenog u pozivu, nadležni odbor ispituje ispunjavaju li kandidati uvjete za izbor sudaca i nepravovaljane kandidature odbacuje.
Nadležni odbor obavlja javni razgovor sa svakim kandidatom koji ispunjava uvjete za izbor za suca Ustavnog suda i na temelju prikupljenih podataka i rezultata razgovora sastavlja listu kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda. Lista kandidata u pravilu sadržava više kandidata od broja sudaca Ustavnog suda koji se bira.
> Priča s roditeljima odgojiteljima još nije gotova; Novosel: Nova odluka ide im u prilog, Markić: Tomašević se okomio na najranjivije
Nadležni odbor, uz svoj prijedlog, dostavlja Hrvatskom saboru listu svih kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor suca Ustavnog suda. Prijedlog nadležnog odbora mora sadržavati obrazloženje iz kojeg je razvidno zašto je odbor pojedinom kandidatu dao prednost pred ostalim kandidatima.
Zastupnici Hrvatskoga sabora glasuju pojedinačno o svakom predloženom kandidatu.
Predloženi kandidat za suca Ustavnog suda smatra se izabranim sucem Ustavnog suda ako za njega glasuje dvije trećine od ukupnog broja zastupnika Hrvatskoga sabora.
Mandat Ustavnog suca traje osam godina, a produžuje se do stupanja na dužnost novog suca u slučaju da do njegova isteka novi sudac nije izabran ili nije stupio na dužnost, a iznimno najdulje do šest mjeseci.
Kako je izabran sadašnji sastav Ustavnog suda?
U lipnju 2016. na dužnost je stupilo desetero ustavnih sudaca, a još tri ustavna suca izabrana su odlukom Hrvatskog Sabora 11. listopada 2017., među njima i predsjednik Ustavnog suda dr. sc. Miroslav Šeparović.
Iz kvote HDZ-a i Mosta 2016. imenovani su Davorin Mlakar, Snježana Bagić, Miroslav Šumanović, Mario Jelušić i Branko Brkić, a iz kvote tadašnje oporbe, SDP-ove koalicije, Ingrid Antičević Marinović, Josip Leko, Lovorka Kušan, Rajko Mlinarić i Andrej Abramović. Javnost ih, međutim, izuzmemo li one politički eksponirane među njima, poput Ingrid Antičević Marinović, Josipa Leke ili Davorina Mlakara, slabo poznaje.
Nakon godine dana izabrana su još tri suca, Mato Arlović, Goran Selanec i Miroslav Šeparović, kao rezultat političke trgovine HDZ-a i SDP-a.
Prilikom izbora trojice sudaca Mostovi su zastupnici u znak prosvjeda napustili sabornicu, izloživši prije toga zašto smatraju način izbora sudaca Ustavnog suda lošim.
> Očekivano: O roditeljima odgojiteljima Ustavni sud odlučivat će u punom sastavu
Tko je predsjednik Ustavnog suda?
Među trojicom ustavnih sudaca koje je Hrvatski Sabor imenovao 2017. je i Predsjednik Ustavnog suda dr. sc. Miroslav Šeparović.
Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1981. godine, pravosudni ispit položio 1983., a javnobilježnički 1994. godine. Znanstveni stupanj doktora znanosti iz područja građanskog prava i obiteljsko pravnih znanosti stekao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2013. obranivši disertaciju pod nazivom “Dobrobit djeteta i načelo najboljeg interesa djeteta u praksi Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Republike Hrvatske”.
Sudac Općinskog suda u Zagrebu bio je od 1986. do 1989. U Ministarstvu pravosuđa zaposlen od 1989. na poslovima savjetnika u Upravi za imovinskopravne poslove, višeg savjetnika, načelnika Odjela, direktora Uprave, zamjenika ministra, a od 1995. do 1998. obavlja dužnost ministra pravosuđa. U tom razdoblju sudjelovao je u izradi i provođenju propisa iz građanskopravnog područja, pravosudnog sustava i reforme kaznenog zakonodavstva.
Dužnost ravnatelja Hrvatske izvještajne službe i zamjenika predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost obavlja od 1998. do 1999. Od siječnja 2000. upisan je u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore te od 2005. osnivač Odvjetničkog društva Šeparović i Partneri sa sjedištem u Zagrebu. Bio je član Odvjetničke komore osnovane pri Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu, na kojem Sudu je jedno vrijeme bio branitelj, Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija te vanjski član Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora.
Pročitajte o ostalim sucima Ustavnog suda >>> Tko su suci Ustavnog suda i što je zadaća ove institucije?
Kritike na način izbora sudaca Ustavnog suda
Ustavnopravni stručnjak Robert Podolnjak ranije je kritizirao način izbora ustavnih sudaca:
„Mi u Mostu smatramo da nije dobro da je do konsenzusa došlo na temelju najnižeg zajedničkog nazivnika, a to je da će biti izabrani kandidati koji po mnogu čemu ne ispunjavaju temeljne kriterije izvrsnosti koji bi trebali biti karakteristika svakog izabranog suca Ustavnog suda. Sada svjedočimo da je dio sudaca ponovno biran i da ćemo imati četiri reizabrana suca od njih 13, ali nije nemoguće izmijeniti odredbu da suci Ustavnog suda imaju jedan mandat kako bi se jamčila njihova neovisnost“.
Također je istaknuo: “Želimo da se reformira predlaganje kandidata za suce Ustavnog suda.”
U izlaganju kojim je nastavio, istaknuo je kako nije dobro da se suci Ustavnog suda sami predlažu već da bi ga trebale predlagati ugledne institucije, poput Akademije, Pravnog fakulteta, pojedinih sudova itd.
Također je predložio da se izbjegava izbor za ustavne suce osoba koje su neposredno prije toga bile zastupnici u Saboru, tj. da treba postojati određen period između funkcije u izvršnoj vlasti i u radu Ustavnog suda.
Zaključio je kako se mnoga bitna načela koja Most zastupa ne poštuju te kako apelira na dvije najveće stranke da se propiše procedura „na koju ćemo biti ponosni“ i koja će pomoći da se za suce Ustavnog suda biraju oni najizvrsniji.
Mostovi zastupnici potom su se izuzeli od glasovanja napustivši sabornicu, osim Mira Bulja koji je glasovao protiv ove trojice kandidata.
Raspudić: ‘Najbolje bi bilo da se Ustavni sud ukine’
I Nino Raspudić nema lijepe riječi o Ustavnom sudu.
“Ustavni sud se potpuno degradirao i pokazao da radi na daljinski upravljač politike. Najbolje bi bilo da se taj sud ukine i da se ovlasti Ustavnog suda prenesu na Vrhovni sud”, rekao je Raspudić 2022. godine.
Poručio je i kako je većina sudaca u Ustavnom sudu “islužena” te kako taj sud služi kao “parkiralište za rashodovane političare”.
Za promišljanje o ustavnim sucima
Inače, ustavni sudac ne smije biti član nijedne političke stranke niti svojim javnim djelovanjem i postupanjem smije iskazivati osobnu naklonost prema bilo kojoj političkoj stranci – o čemu bi se moglo promišljati obzirom da je dio ustavnih sudaca dolazio upravo iz redova političkih stranaka.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
